Kriza koja može prerasti u nove ratove

Novu krizu između Ukrajine i Rusije izazvalo je gomilanje ruskih vojnih snaga u pograničnom dijelu. Ukrajinski predsjednik  Volodimir Zelenski zabrinutost situacijom obavijestio je ukrajinske partnere u EU. Varnice između Moskve i Praga sijevaju zbog odluke  Češke da protjeraju 18 članova ruskog diplomatskog kora uz objašnjenje da istraga ukazuje na rusku umiješanost u eksploziju češkog spremišta streljiva iz 2014. godine, u kojoj su poginule dvije osobe.

ADMIR LISICA

Uprkos razornoj pandemiji novog virusa korona, koja je u velikoj mjeri u proteklih 12 mjeseci utjecala na globalne međunarodne odnose, neka od starih neprijateljstava ponovo su se našla u fokusu. Druga polovina aprila 2021. godine može se smatrati za jedan od najturbulentnijih perioda u kontekstu odnosa između Rusije i Ukrajine, odnosno Rusije i Republike Češke. Podsjećanja radi, tokom 2013. i 2014. godine na istoku Ukrajine, u regiji Donbas, vođeni su ratni sukobi između proruskih separatista, pomognutih od Rusije, i Ukrajine. Epilog sukoba jeste više od 10.000 žrtava, ali i aneksija Krima, koja se dogodila u februaru 2014. godine. Zbog aneksije Krima, Rusiji su uvedene sankcije Evropske unije, a s aneksijom se,  osim Ukrajine, ne slažu ni Sjedinjene Američke Države i Republika Turska.

REAGIRALI MACRON I BIDEN

Evropu, posebno njen istočni dio, ponovo zahvata ozbiljna kriza koja svakog trenutka može eskalirati u nove razorne sukobe između Ukrajine i Rusije. Ovog puta krizu je izazvalo gomilanje ruskih vojnih snaga u pograničnom dijelu, što je uznemirilo građane Ukrajine. Prema procjenama stranih medija, trenutno je duž pogranične zone raspoređeno više od 30.000 ruskih vojnika. Ovaj čin zvanična Rusija pravda vojnim vježbama koje su, kako tvrde, dio njihovih redovnih aktivnosti. S druge strane, ukrajinski predsjednik  Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost zbog ovakvog razvoja situacije, o čemu je obavijestio i tradicionalne ukrajinske partnere u Evropskoj uniji. Ranije, u februaru ove godine, Zelenski je ličnom naredbom odlučio ukinuti tri proruske TV kuće na teritoriji Ukrajine u cilju smanjenja ruskog utjecaja u zemlji.

Da je kriza na istoku Evrope izuzetno ozbiljna, govori i činjenica da je rusko gomilanje vojnih snaga naišlo na oštre osude svjetskih lidera, među kojima je jedan od najglasnijih francuski predsjednik Emmanuel Macron. On je u izjavi za CBS News iskazao zabrinutost da bi Rusija mogla započeti novu invaziju na Ukrajinu, te da zbog toga mora uslijediti jasna reakcija međunarodne zajednice. Macron je poručio da međunarodna zajednica mora shvatiti ozbiljnost situacije i povući crvenu liniju prema Rusiji, prije svega zbog prethodnog sirijskog iskustva kada je učinjen niz propusta zato što se blago gledalo na zločine počinjene pod vodstvom sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Ipak, Macron poziva i na dijalog između suprotstavljenih aktera. Slično je reagirao i predsjednik SAD-a Joe Biden, koji je izrazio spremnost na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kada je riječ o ukrajinskoj reakciji, može se spomenuti njihovo naoružavanje jugoistoka zemlje turskim bespilotnim letjelicama, što zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov ne smatra opasnim po Rusiju. Prema mišljenju ruskih političkih predstavnika, od “vojne vježbe” koju provode znatno je opasniji ulazak američkih ratnih brodova u Crno more. Ruska strana odlučna je i u optužbama da ustvari oni koji podržavaju Ukrajinu narušavaju mir u ovom dijelu Evrope. Dmitro Kuleba, šef ukrajinske diplomatije, istakao je da Rusija ovakvim potezima prijeti uništenjem Ukrajini, naglašavajući ozbiljnost situacije.

Da je situacija krajnje ozbiljna, smatra i analitičarka Liana Semchuck, doktorandica Univerziteta u Oxfordu, koja ipak procjenjuje da od većih sukoba u ovom trenutku nema ništa, jer su obje strane svjesne šta bi eskalacija sukoba značila za čitavu Evropu. U autorskom tekstu na američkom portalu National Interest Liana Semchuck navodi da je, primjerice, okupacija Krima direktno Rusiju koštala više od 23 milijarde američkih dolara, a problem ovog okupiranog područja leži i u činjenici da je zvanični Kijev otežao opskrbu Krima vodom, što je Rusiji dodatni finansijski problem.

Iako se u ovom trenutku čini da velike svjetske sile poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke otvoreno stoje na strani Ukrajine, pitanje je u kojoj bi mjeri one bile spremne vojno podržati Ukrajinu, čiji se narod prije nekoliko godina suočio s velikim ratnim stradanjem.

 RUSIJA UZVRATILA ČEŠKOJ ISTOM MJEROM

Osim Ukrajine, novo pitanje oko kojeg je došlo do većeg spora između ovih svjetskih sila i Rusije jeste reakcija Republike Češke prema ruskim diplomatskim predstavnicima od prije nekoliko dana. Sumnjajući na umiješanost ruskih diplomatskih špijuna u eksploziji češkog spremišta streljiva iz 2014. godine, u kojem su poginule dvije osobe, dok ih je više povrijeđeno, Češka se odlučila da o svojim saznanjima obavijesti partnere u Evropskoj uniji i NATO-u. Također, kao znak protesta prema Rusiji, odlučili su da iz Češke protjeraju 18 članova ruskog diplomatskog kora uz objašnjenje da istraga ukazuje na rusku umiješanost u ovaj veliki incident od prije sedam godina. Rusija je uzvratila istom mjerom Češkoj, uz poruku da su češke optužbe besmislene. Ova previranja između Češke i Rusije nisu ostala u sjeni nove ukrajinske krize, o čemu govori veoma brza reakcija ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dominica Raaba, koji je u ime svoje države iskazao nedvojbenu podršku Republici Češkoj u rješavanju afere u koju je, prema njihovim tvrdnjama, umiješana Rusija. Britance su u ovom stavu podržale  Sjedinjene Američke Države, koje su iz Ambasade ove zemlje u Pragu objavile podršku Republici Češkoj. Prateći historijsku hronologiju odnosa između Češke i Rusije, ovo su svakako najveće tenzije između dvije zemlje u posljednjih tridesetak godina, o čemu pišu i svi relevantniji svjetski mediji. Diplomatska kriza u odnosima članica Evropske unije i SAD-a, s jedne,  i Rusije, s druge strane, prijeti da preraste u veći problem. Za cijelu situaciju bit će sasvim sigurno značajan stav zvanične Turske, koja, iako u relativno dobrim odnosima s Rusijom, nema pozitivno mišljenje o jednostranom anektiranju Krima. Turska je prodajom naoružanja Ukrajini također iskazala određenu vrstu podrške, iako zvanična Ankara potencira svoju neutralnost u cjelokupnoj situaciji. Uzimajući u obzir činjenicu da je prije nekoliko sedmica objavljen i famozni “non-paper” u kojem se poziva na prekrajanje granica u regiji, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu, bitno je shvatiti ozbiljnost ukupne geopolitičke situacije u Evropi, koja po, svemu sudeći, ulazi u izuzetno turbulentan period.

stav.ba