TEK SMO na polovici 2020., ali već možemo zaključiti da je, po broju trenutaka kada smo mogli pomisliti da lošim vijestima nema kraja, da se nalazimo u filmu katastrofe ili da slijedi smak svijeta, nadmašila i apokaliptičnu 2019.
Društvene mreže već su neko vrijeme pune memeova na temu koliko je 2020. loša, što je ironično s obzirom na to da su slični memeovi pratili i 2019., a i 2018. i 2017.
Oni koji su se nadali da će početak novog desetljeća (ako 2020. računamo kao prvu godinu novog desetljeća, oko čega se i dalje vode prijepori) donijeti promjenu nabolje, brzo su se razočarali.
Siječanj: Ubojstvo iranskog generala Sulejmanija i strah od Trećeg svjetskog rata
Već u prvim danima siječnja eksplodirale su spekulacije o mogućem Trećem svjetskom ratu, nakon američkog atentata na iranskog generala Kasema Sulejmanija i iranskog protunapada na američke vojne baze u Iraku.
Generala Sulejmanija počelo se uspoređivati s austrijskim prijestolonasljednikom Franjom Ferdinandom čije je ubojstvo izazvalo Prvi svjetski rat. Termin “World War III” bio je “u trendu” (trending) na Googleu, Twitteru od kraja prosinca do polovice siječnja, a praktički sve društvene mreže bile su pune bizarnih memeova o mobilizaciji mladih Amerikanaca za Treći svjetski rat. Ipak, do tog katastrofalnog scenarija nije došlo. Razum je prevladao i situacija između Irana i SAD-a smirila se – relativno govoreći.
Povijesni požari u Australiji, erupcija vulkana na Filipinima
U isto vrijeme, Australija je gorjela. Šumski požari haraju ovim južnim kontinentom svake godine, obično od kolovoza ili rujna do veljače, no prošle su godine počeli još u lipnju, a trajali su sve do početka ožujka ove godine. Vatrogasci su se mjesecima borili s desecima velikih požara koji su gutali Australiju, ponajviše u saveznoj državi Novi Južni Wales, gdje je izgorjelo rekordnih 4,9 milijuna hektara – područje veličine Danske.
Istraživači su utvrdili da je čak 21% ukupnog područja australskih šuma izgorjelo u ovim požarima – više od 18 milijuna hektara, pri čemu je izgorjelo više od 5900 zgrada, a od izravnih i neizravnih posljedica umrlo više od 440 ljudi. Vodeći klimatolozi poput Michaela Manna upozorili su da su ovi golemi požari posljedica klimatskih promjena.
“Australija već doživljava klimatsku krizu. Doslovno gori. Treba joj vodstvo koje je u stanju to prepoznati i djelovati“, poručio je Mann konzervativnom političkom vodstvu Australije, koje planira udvostručiti proizvodnju ugljena u zemlji koja je već sada najveći izvoznik tog najprljavijeg fosilnog goriva na svijetu.
Osim požara, u siječnju smo imali i veliku erupciju vulkana Taal na Filipinima, 66 kilometara južno od prijestolnice Manile. Vulkan je počeo eruptirati 12. siječnja te je poslao pepeo i do 14 kilometara u daljinu, prisiljavajući na evakuaciju u tom okrugu. Procjenjuje se da je 162 tisuće ljudi evakuirano zbog erupcije. 39 ljudi je poginulo, uglavnom od neizravnih posljedica erupcije.
Pandemija koronavirusa: Počela u siječnju, proglašena u ožujku
Naravno, najveća prirodna katastrofa koja je zadesila svijet bila je pandemija koronavirusa, koja je također izbila u siječnju. Prvi ljudi zarazili su se u Kini novom bolešću covid-19, koja je prešla sa životinja na ljude, još u prosincu, ako ne i studenom ili i ranije.
U svakom slučaju, sredinom siječnja postalo je jasno da je, unatoč pokušaju zataškavanja kineskih vlasti, u toj zemlji izbila opasna nova epidemija koja se uskoro počela širiti na druge zemlje u svijetu. Kada je shvatila da je situacija izmakla kontroli, Kina je krajem siječnja uspostavila najveću karantenu u povijesti svijeta – prvo u multimilijunskom gradu Wuhanu, a onda u cijeloj provinciji Hubei i drugim gradovima diljem zemlje u kojima se zaraza proširila.
Svjetska zdravstvena organizacija je na kraju proglasila pandemiju 12. ožujka, kada je postalo potpuno jasno da se covid-19 proširio diljem svijeta i da je izvan kontrole. Nakon Kine, zaraza je eksplodirala u jednoj zemlji za drugom: Iranu, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, a zatim i u SAD-u, koji do danas ima daleko najviše potvrđenih slučajeva (2 milijuna i 800 tisuća) i smrti (preko 130 tisuća).
Od covida-19 dosad je umrlo najmanje 525 tisuća ljudi diljem svijeta, a zarazilo se najmanje 6 milijuna ljudi, iako je pravi broj gotovo sigurno daleko veći. Iako je u nekim zemljama, prvenstveno u Europi, epidemija već duže vrijeme u padu, u zemljama poput SAD-a, Brazila i Indije i dalje je u alarmantnom porastu.
U Hrvatskoj, koja je u početku prošla s izuzetno niskim brojem zaraženih i umrlih, došlo je do novog skoka zaraženih nakon otvaranja granica i ukidanja mjera socijalnog distanciranja. U svakom slučaju, pandemiji se diljem svijeta i dalje ne nazire kraj, a posebnu tjeskobu izazivaju predviđanja o pravom drugom valu najesen.
Nesretna smrt košarkaške legende Kobea Bryanta
Još je jedan događaj odjeknuo svijetom na samom početku ove godine. 26. siječnja u tragičnoj helikopterskoj nesreći poginuo je legendarni američki košarkaš Kobe Bryant, zajedno sa svojom 13-godišnjom kćeri Giannom i još sedam drugih ljudi.
Bryant, koji je imao 41 godinu kad je stradao, igrao je u američkoj košarkaškoj ligi 20 godina, pri čemu je sa svojim Los Angeles Lakersima osvojio 5 prvenstava i 18 puta bio u All-Star sastavu. Općenito se smatra jednim od najboljih košarkaša svih vremena.
Konačno Brexit
Posljednji dan siječnja se konačno, više od tri godine od referenduma na kojem je izglasan, dogodio i Brexit – Velika Britanija je zaista napustila Europsku uniju. Napola dramatična, a napola tragikomična saga koju je Velika Britanija u te tri i pol godine prošla, uz nebrojene obrate i zavrzlame, tolika je da ju je ovdje teško prepričati i u kratkim crtama.
No Velika Britanija je, 47 godina nakon što je ušla u u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu, krenula svojim putem. Naravno, to ne znači da je priča o razvodu Londona i Bruxellesa gotova – morat će do 31. prosinca, kada istječe takozvano prijelazno razdoblje, definirati novi trgovinski sporazum koji bi regulirao ekonomske odnose od 1. siječnja 2021. Hoće li to uspjeti? Teško je reći, ali znakovit je komentar jednog europskog diplomata: “Nemoguća misija.”
U veljači su uslijedili veliki neredi u Indiji, drugoj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, zbog novog zakona o državljanstvu koji je dozvolio dobivanje državljanstva svim pripadnicima vjerskih manjina osim muslimanima. U razdoblju od 23. do 29. veljače, prosvjedi manjinskih muslimana u Delhiju izazvali su protuprosvjede većinskih hinduista koji su se pretvorili u masovno krvoproliće nad muslimanima. 53 ljudi je ubijeno – od čega najmanje 36 muslimana i 15 hinduista.
Potres u Zagrebu usred epidemije
Vijest koja je došla u ožujku, ona o odgađanju Olimpijskih igara u Tokiju, malo koga je iznenadila. Umjesto u srpnju ove godine, Olimpijske igre odgođene su za ljeto iduće godine, no njihovo održavanje ovisi o tome hoće li svijet dotad pobijediti pandemiju ili ne.
A potres koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka, usred epidemije koronavirusa i samo tri dana nakon što je uvedena opća karantena, nije bio svjetska vijest, ali je sasvim sigurno obilježio prvu polovicu ove godine za građane glavnog hrvatskog grada. Snijeg koji je taj dan počeo padati, u neuobičajeno kasno doba godine, dao je povoda za šale da se zaista radi o smaku svijeta.
Snažan potres jačine 5,5 po Richteru oštetio je više od 26 tisuća građevina, od čega gotovo 10 tisuća obiteljskih kuća. Njih 1900 postalo je neuporabljivo. Najveća šteta nanesena je u centru Zagreba, s brojnim starim i loše ili nikako održavanim zgradama čija je statika narušena, zidovi napukli, a fasade se odlomile i raspale.
I dva tjedna nakon potresa centar Zagreba je, zahvaljujući nemaru i sporosti gradskih službi, nalikovao na ratnu zonu. Tisuće ljudi ni do danas se nisu u mogućnosti vratiti u svoje domove. Nakon prvog potresa uslijedilo je nekoliko desetaka manjih potresa koji, srećom, nisu nanijeli dodatnu štetu.
Pentagon službeno potvrdio: NLO-i su stvarni
U travnju bi pak jedna vijest daleko jače odjeknula da nije došla usred pandemije koronavirusa koja je paralizirala svijet. Pentagon je, naime, 27. travnja objavio tri kratke snimke susreta s “neidentificiranim letećim objektima” – općepoznatima pod kraticom NLO. Iako su snimke već prethodno objavili New York Times i istraživačka organizacija To the Stars Academy, koju je osnovao bivši pjevač banda Blink-182 Tom DeLonge, ovime je stvar dobila definitivnu, službenu potvrdu.
Objašnjenje što smo točno vidjeli na tim snimkama i jesu li leteći objekti na njima zemaljskog ili vanzemaljskog porijekla, međutim, nismo dobili.
U travnju su se poput požara proširile i glasine da je zloglasni sjevernokorejski diktator Kim Jong-un u teškom stanju nakon operacije srca, da je u komi ili čak mrtav. Ipak, nakon 20 dana intenzivnih spekulacija (popraćenih, naravno, mnoštvom memeova), Kim se ipak pojavio u javnosti, živ i naizgled zdrav.
Ubojstvo Georgea Floyda zapalilo Ameriku
U svibnju je pak Amerikom odjeknulo – a onda i cijelim svijetom – brutalno ubojstvo Afroamerikanca Georgea Floyda, kojeg je bijeli policajac Derek Chauvin 8 i pol minuta gušio koljenom dok je ovaj bespomoćno ležao na tlu i preklinjao za život. Još jedna besmislena smrt nenaoružanog Afroamerikanca, snimljena kamerom, očito je bila kap koja je prelila čašu za mnoge američke crnce, ali i bijelce koji su se s njima solidarizirali. Uslijedili su masovni prosvjedi, a potom i neredi, palež, pljačka i sukobi s policijom.
Iz SAD-a su krajem svibnja i u lipnju danima dolazile snimke policijske, ali i prosvjedničke brutalnosti, čak i nad mirnim prosvjednicima. Kao “žrtva” masovnih antirasističkih prosvjeda pali su i mnogi spomenici rasističkih i robovlasničkih povijesnih ličnosti, ali i onih za čije rušenje zaista nema razumnog povoda, kako u SAD-u, tako i u Velikoj Britaniji i nekim drugim zapadnim zemljama.
Višemjesečni masovni prosvjedi u Hong Kongu obilježili su drugu polovicu 2019. Nakon što su zbog pandemije prekinuti, donošenje novog kineskog zakona o nacionalnoj sigurnosti za ovu autonomnu pokrajinu Kine i bivšu britansku koloniju izazvalo je novi val revolta. Ovaj zakon, naime, drastično povećava kontrolu Pekinga nad Hong Kongom, zbog čega prodemokratski aktivisti i političari strahuju da će njihov grad potpuno izgubiti svoju autonomiju.
Nakon ovakve burne prve polovice, možemo se samo nadati da će druga polovica godine ipak biti nešto mirnija.
Index