Zaraza korona virisom, koja je počela u Kini krajem decembra 2019., godine, proširila se na više od 130 zemalja svijeta, zaraženo je preko 140.000 ljudi, umrlo preko 4.900, a izliječilo se skoro 70.000. U Bosni i Hercegovini je do danas potvrđena zaraza kod 18 osoba, 15 u Banja Luci i 3 u Zenici.
Kao i u svim tipovima zaraze, važno je djelovati preventivno s ciljem suzbijanja širenja zaraze korona virusom a posebno to dolazi kod izražaja u tzv. sekundarnim transmisijama, odnosno širenja sa zaraženih na zdrave osobe.
Trenutna pandemija korona virusa je veliki ispit za zdravstvene sisteme država u kojima su registrovani slučajevi. Ukoliko dođe do povećanja broja zaraženih a zdravstveni sistem nema kapaciteta da ih zbrine, to će povećati broj fatalnih ishoda a veći broj zaraženih neće imati adekvatnu zdravstvenu skrb.
Države u kojima su potvrđeni slučajevi zaraze imaju sve manje vremena da reaguju preventivno jer se zaraza širi neočekivanom brzinom pa moraju primjenjivati rigorozne mjere poput zatvaranja škola, vrtića, fabrika, zabrane javnih okupljanja a budžetska sredstva se moraju preusmjeriti sa razvojnih projekata na saniranje negativnih posljedica po zdravlje stanovništva što se odražava na ekonomije tih država. Ipak, praksa je pokazala da uvođenje restriktivnih mjera ranije košta manje nego uvođenje još strožijih mjera kasnije a time se smanjuje i stopa smrtnosti.
Jedna od značajnih mjera za sprečavanje širenja zaraze je i zabrana javnih skupova, gdje bi prisustvovao veći broj osoba, te konferencija, filmskih projekcija, sportskih događaja i slično. Pored toga, svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju zaraze time što će izbjegavati mjesta okupljanja, voditi računa o ličnoj higijeni, po mogućnosti raditi od kuće a u slučaju bilo kakvih siptoma – samoizolacija u trajanju od najmanje 14 dana.
Sve ove aktivnosti treba imati na umu kako bi se spriječio kolapas zdravstvenog sistema. Već je viđena situacija u Italiji da je bio toliki broj oboljelih da su doktori morali birati koga će primiti a koga će pustiti kući da se sam bori sa zarazom. Stariji pacijenti koji su zaraženi virusom a otpušteni kući su uglavnom preminuli.
Primjer Kine je pokazao da državne mjere restriktivnog karaktera imaju efekat, samo što teret izlaska iz krize moraju podnijeti svi građani određenog područja zahvaćenog epidemijom.
Na primjeru Južne Koreje, Japana, Irana, Italije, Francuske i Španije je vidljivo kako se zaraza može munjevito proširiti ako se preventivne mjere ne uvedu blagovremeno. Čak prolongiranje za jedan dan može značajno doprinijeti pogorošanju situacije na terenu.
Sumirano, preventivne mjere koje se provode idu u prilog suzbijanju širenja zaraze a u vrijeme krize svi građani moraju imati razumijevanja i poštovati odluke kriznih štabova. Sigurno je da će i u našoj zemlji, posebno u Banja Luci i Zenici, gdje su trenutno zaraženi pacijenti korona virusom, restriktivne mjere potrajati narednih mjesec dana, a neke će se primjenjivati i tri-četiri mjeseca, pa nam svima valja dati doprinos kako bismo, kao društvo, mogli izaći iz ove krize.
Akos.ba