<

U susret ramazanu: Emocionalna alhemija izolacije

Često čujemo tvrdnju da je kvalitetno planiranje i priprema pola urađenog posla. U vremenu u kojem živimo, za koje često kažemo da je vrijeme brzog življenja, ili ahiri-zemana, oni koji žele uspjeti i ostvariti životne ciljeve ulažu mnogo energije i vremena da planiraju obaveze u školi ili na fakultetu, na poslu, u porodici, svoj privatni život, hobije, rekreaciju…

S druge strane, malo je onih koji ulažu u planiranje i pripremu svog duhovnog života, odnosno koji sistematski rade na jačanju vlastitih islamskih vrijednosti. Još je manje onih koji na nivou porodice, rodbine i prijatelja imaju povremene ciljane razgovore o nekoj temi kroz prizmu islama.

Pandemija virusa korona i mjere koje su uvedene zaustavile su naše društvo, odnosno kretanje većine stanovništva ograničilo na kuću i nužnu kupovinu. Nuspojave pandemije jesu i izazovi kako sačuvati mentalno zdravlje u dugotrajnom periodu izolacije u krugu članova porodice. Vanredno stanje zbog pandemije virusa korone nas podsjeća na još svježa pamćenja iz ratnog perioda, kada smo pokazali svo umijeće življenja u Sarajevu i drugim gradovima tokom opsade.

Kao što je Sarajevo u vrijeme opsade sačuvalo svoje dostojanstvo, tako su današnje generacije pred izazovom da iz ovog izađu jači i spremniji da se uhvate ukoštac s najtežim izazovima, a oni dolaze nakon ukidanja vanrednih mjera.Teško je procijeniti da li će pandemija, odnosno izolacija, završiti prije ili poslije ramazana, a na nama je da blagodat slobodnog vremena kao nuspojavu izolacije iskoristimo na najbolji način.

Ovog je svakako bio svjestan Munir Gavrankapetanović, koji je na kraju svog najtiražnijeg djela Snagom vjere do savršenstva duše dao tabelu dnevnih, sedmičnih i povremenih aktivnosti pojedinca. To je bio praktični način da se teorija koja se nalazi u pomenutoj knjizi primijeni u praksi. Mudrost Božijeg stvaranja jesu periodi i etape. Pa je tako svemir stvoren u sedam etapa, godina ima 12 mjeseci, od kojih je ramazan najodobraniji. Pored ramazana, tu su i četiri sveta mjeseca, devet dana prije Kurban-bajrama, Dan Arefata, Dan ašure, koji su vrijeme pojačanog ibadeta. Svaki dan i noć imaju posebne trenutke, petak je odabrani dan u sedmici, a ponedjeljak i četvrtak preporučeni su za post, kao i tri dana svakog lunarnog mjeseca (bijeli dani) itd.

Pored šest dana ševala, u Poslanikovoj praksi post mjeseca redžeba zauzima posebno mjesto. Hadis koji prenosi Aiša na najbolji način objašnjava vrijednost ovog mjeseca: “Nisam vidjela Allahovog Poslanika, s. a. v. s, da je ikad postio čitav mjesec osim mjeseca ramazana i nisam ga vidjela da je u nekom mjesecu više postio od mjeseca šabana.”

Postoje periodi i mjesta gdje je ibadet, odnosno općenito činjenje dobrih djela olakšano i kada se, odnosno gdje se višestruko boduje. Šerijat, odnosno islamski šarti i ibadeti su vremenski i prostorno određene aktivnosti u rasponu od zikra koji vremenski i prostorno nije ograničen (jedini izuzetak) do hadža, koji je naređen da se obavi jednom u životu onome ko je u mogućnosti, u određeno vrijeme i na određeno mjesto.

U ibadetima najveću vrijednost ima istikamet – ustrajnost i prisutnost (skrušenost) u kombinaciji sa saburom (proaktivno trpljenje) te razumijevanje izvora bereketa. Svako djelo, bez obzira koliko bilo malo ustrajnošću, strpljenjem uz oplemenjivanje bereketom daje nam snagu i energiju da pobijedimo svakodnevne izazove u porodici i na poslu. Sadaka je najbolji način da se ova teza isproba. Kad je naša opskrba halal, i hrana i zarada, i kad s posebnim fokusom svakodnevno prakticiramo ibadete koji u naš život unose bereket, onda nam je lakše da tokom godine svoje prihode organiziramo kroz fondove / štednju, tako da ne budemo zatečeni kad dođe vrijeme za kurban, servis automobila, ili druge nepredviđene troškove ili vanredne okolnosti kao što je trenutno stanje pandemije i izolacije.

Sveobuhvatno razumijevanje islama pruža mogućnost svakom vjerniku da njegov cjelokupni život bude ibadet jer se “djela cijene prema nijetu”. Prema tome, ako svoj fakultet, neformalno obrazovanje, posao koji radimo, čak i rekreaciju i spavanje nijetimo u cilju činjenja ibadeta ili pripreme za ibadet, izvršavanje porodičnih obaveza, možemo proživjeti cijeli život u pokornosti Gospodaru svih svjetova. Izolacije može biti ibadet ako svako jutro nijetimo da ćemo je provesti u kući u cilju općeg dobra društva, odnosno da ćemo to vrijeme provesti u činjenju dobra sebi i porodici.

Naši dobri prethodnici su mjesece redžeb i šaban, tj. učajluke, razumijevali na način da je mjesec redžeb vrijeme sijanja, odnosno listanja našeg duhovnog stabla. Mjesec šaban vrijeme je zametanja plodova, a ramazan vrijeme ubiranja tih plodova. U pojedinim dijelovima naše domovine očuvala se praksa posta “preko dana” u redžebu i šabanu.

Nikad do sad nisu bile tako tražene knjige, predavanja i tekstovi iz tzv. “popularne psihologije”, što je jasan indikator šta je glavni nedostatak savremene ljudske civilizacije. To je duhovnost, jer su čovjekove duhovne potrebe višestruko zapostavljene uslijed gotovo nasilne materijalizacije i digitalizacije. Stoga, ovo je vrijeme izolacije odlična prilika da sami prema svojim mogućnostima napravite vaš (i porodični) dnevni, sedmični, mjesečni plan duhovnih aktivnosti. Iskoristite preostale dane do ramazana u pojačanom postu i ibadetu kako bi u ramazan ušli u “kondiciji”.

Piše: Sanadin VOLODER

Stav.ba

<