U Kur’anu postoji sura od 30 ajeta koja će se zauzimati za čovjeka a koja nas može uvesti u Džennet

U Kur’anu postoji sura od trideset ajeta koja će se zauzumati za čovjeka sve dok mu ne bude oprošteno

U pretposljednjem džuzu nalazi se 11 sura. Prva sura s kojom počinje džuz jeste Vlast (El-Mulk) poznata kod nas i kao Tebareke. Za ovu priliku navest ćemo nekoliko hadisa o vrijednosti ove sure koju mnogi u toku svog života nauče napamet.

“Ko svake noći bude učio suru El-Mulk, ona će se zauzimati za njega u kaburu.” (Ebu Derd’a – sahih)

“Ko svake noći bude učio suru El-Mulk, Uzvišeni Allah će ga sačuvati kaburskog azaba.” (Nesa’i – sahih)

– Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., a on od Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da „U Kur’anu postoji sura od trideset ajeta koja će se zauzumati za čovjeka sve dok mu ne bude oprošteno; to je sura El-Mulk – Tebarekellezi bi jedihil-mulk.“ ( Ibn Hibban i Hakim – hasen )

“Jedna kur’anska sura sa samo trideset ajeta zauzimala se za onoga ko ju je učio sve dok ga nije uvela u Džennet, to je sura Tebareke.” ( Taberani, Ed-Dija’ – hasen )

„Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nije spavao dok ne bi proučio suru Es-Sedžde i El-Mulk.“ (Ahmed, Hakim)

– Abdullah bin Mas’ud, Allah bio sa njim zadovoljan, rekao je: ‘Ko prouči sure Mulk (67. sura Kur’ana) svake noći, Allah će ga, zbog toga, zaštititi patnje u kaburu. U vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mi smo je običavali nazivat el-mani’a (ona koja štiti). Ona je sura u Allahovoj Knjizi, ko je uči svaku noć – učinio je dosta i dobro.“ (imam Nesai)

Naravno, kada god se čitaju hadisi o vrijednosti sura treba uzeti u obzir da čovjek, prije svega, mora uskladiti svoj život s principima islama, učiti ove sure, uzimati pouku iz njih, slaviti Allaha, dž.š., dok ih uči, razmišljati o ajetima pa tek onda se nadati da će imati nagradu za učenje ove i drugih surea Pogrešno je mišljenje da će učeći samo ovu i slične sure zaraditi oprost i biti siguran u nagradu. Također, pogrešno je mišljenje da je dovoljno samo naučiti ovu suru napamet i stalno je učiti bez razumijevanja, o čemu ćemo u nastavku nešto kazati.

U suri Umotani nalazi se ajet kojeg bi bilo dobro ispisati na levhu u džamijama ili često ga citirati na početku ramazana. Naime Allah, dž.š., poziva Poslanika, a.s., da ustane noću i uči Kur’an, ali “izgovaraj Kur’an pažljivo”. Allah, dž.š., opominje Poslanika, a.s., koji je najbolje znao Kur’an, da ga uči kako treba, kako bismo tek mi trebali biti pažljivi, naročito u toku ramazana i tokom teravih-namaza. Pod riječju “pažljivo” muffesiri smatraju da treba učiti polahko s razumijevanjem. Kako većina danas ne razumije značenje trebali bismo onda barem najljepše učiti, polahko i uz poštovanje. U jednom hadisu se kaže: “Ne pripada nama nama onaj ko ne uči melodično Kur’an”, odnosno da se barem pokuša lijepo učiti. Naravno, mnogo je važnije ispravno izgovarati riječi Kur’ana nego melodično učiti praveći pogreške prilikom učenja.

Sura Džinni govori o svijetu džinna koji je uvijek bio zanimljiv ljudima, ali nažalost često ljudi bivaju opterećeni pričama o džinnima i njihovom utjecaju pa neki misle da oni imaju moći s kojima mogu pomoći čovjeku i poboljšati mu život.

Zapisi i vjerovanje da ljudima mogu pomoći džinni staro je koliko i povijest svijeta. Nažalost, ova pojava je prisutna i u našoj domovini. Proricanje budućnosti, horoskop bliži su nekim ljudima nego vjera, odnosno lakše povjeruju u nevidljive lažne stvari nego u istinu koja se objavljuje kroz Kur’an.

Umjesto knjiga o džinnskom svijetu, koje opterećuju muslimane i koje su, nažalost, među najčitanijim kod muslimana trebamo se prisjetiti kako je Allah objasnio ljudima da su džinni obična bića koja ne znaju ništa više od ljudi i to onoliko koliko im Allah daje znanja i informacija. Allah je ponizio džinne u vrijeme poslanika Sulejmana, a.s., i pokazao ljudima da ne trebaju smatrati džinne bićima kojima treba izražavati poštovanje.
Naime, kada je poslanik Sulejman, a.s., umro bio je naslonjen na štap dugo vremena i niko nije znao za njegovu smrt iako su ga svakodnevno viđali naslonjenog na štap. Uzvišeni Gospodar je poslao crva koji je rastočio štap i poslanik je napokon pao što je bio znak svima da je umro, ali i dokaz ljudima da za smrt Sulejmana nisu znali ni džinni koji su uvjeravali ljude da znaju više od njih o gajbu, budućnosti i nepoznatim stvarima. Tada, kao i sada, ljudi su vjerovali da džinni imaju posebne moći pa poznaju stvari koje ljudi ne poznaju, poput budućnosti. S tim u vezi Allah, dž. š., kaže u suri Sebe (14): «i kad se on srušio, džinni shvatiše da ne bi na muci sramnoj ostali da su gajb znali», to jest ne bi se osramotili da poznaju gajb.

Slava Gospodaru koji nam je dao razum i argumente da shvatimo šta je ispravno, a šta ne.

Tekst iz Preporoda