<

Tim stranih novinara dokumentovao kako hrvatska policija ilegalno deportuje migrante u BiH

– Boli me – kaže mlada žena iz Afganistana. Pogled joj počiva na dječacima koji stoje pored nje. Imaju tri, pet, šest i sedam godina. Ispod haljine s crvenom košuljom jasno se vidi njen okrugli stomak – trudna je osmi mjesec i iscrpljena stoji na šumskoj stazi u hrvatsko-bosanskom pograničnom području.
Grupa iz Kabula ilegalno je deportovana od hrvatske policije.

Gotovo da su pješačili do Zagreba, kažu. Policija ih je tamo pokupila. Hrvatski policajci ignorirali su zahtjev za odvođenjem trudnice u bolnicu i njihovu izraženu namjeru za azilom, iscrpljeni pričaju.

Umjesto toga, policija porodicama uzima mobitele, punjače i novac i vozi ih natrag do granice EU-a s Bosnom i Hercegovinom – s njima i osmomjesečnu bebu.

Povratak ove afganistanske porodice nije izolirani incident. Na zelenoj granici u blizini bosanskog grada Glinice, istraživački tim iz ARD-Studio Wien, Lighthouse Reports, SRF Rundschau, “Der Spiegel” i “Novosti” snimio je ukupno šest ilegalnih grupnih deportacija, takozvanih pushbackova. Njima je obuhvaćeno oko 65 ljudi, uključujući 20 djece.

Snimci s kraja maja 2021. prvi put pokazuju kako hrvatski policajci prate čitave porodice kroz šumu. Možete vidjeti majke s djecom, oca s bebom. Također i trudna Afganistanka i starac sa srčanim problemima i sa štakom.

Na zahtjev studija ARD u Beču i istraživačkog partnera, hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova odgovorilo je da su akcije uključivale “zakonska odbijanja ulaska u zemlju direktno na granici”.

Ovdje, kažu, nije potrebno utvrđivati ​​”potrebe migranata”. Dodaju da kada je riječ o “zaštiti granica”, Hrvatska se drži nacionalnih i međunarodnih pravila. Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova Davora Božinovića ignorira činjenicu da su azilanti, prema vlastitim izjavama, već bili duboko u Hrvatskoj i izričito zatražili azil. U ovom slučaju, zakon EU-a zabranjuje deportaciju i propisuje pojedinačni postupak za azil.

Hrvatski policajci vode više ljudi kroz šumu 22. maja 2021. Prije toga pojavljuju se dva pripadnika hrvatske policije, žena i muškarac. Možemo ih jasno identifikovati – imenom i policijskom stanicom. Oni dvogledom rutinski traže potencijalne svjedoke: dobro su svjesni da je to što rade nezakonito. Tada iz Irana dolazi kurdska porodica – s njima povrijeđena žena i djevojčica. Hrvatski policajac ispraća grupu i odlazi. Ovaj pushback je završen.

FOTO: ARD-Studio Vienna

Tim novinara objavio je snimke povjerenice EU-a za unutrašnje poslove Ylve Johannson. Šveđanka kaže da je teško na osnovu kratkog videosnimka procijeniti šta se događa.

Problemi na granici nisu riješeni, ali hrvatski premijer Andrej Plenković želi osigurati da Hrvatska štiti svoje vanjske granice u skladu s temeljnim pravima. Mogao bi započeti i nezavisni mehanizam nadzora na granici. Hrvatska je spremna pridružiti se šengenskoj zoni, rekla je Johannson.

Hrvatska blokira izvještaj Vijeća Evrope o zlostavljanju. Izbjeglicama i migrantima ne samo da se sistemski oduzima odjeća, lične stvari, mobiteli i novac. Nasilje je također dobro dokumentovano, naprimjer od nevladinih organizacija kao što je “Border Violence Monitoring”: premlaćivanja, ugrizi pasa, elektrošokovi, seksualno nasilje ili ponižavanje, poput naredbe da se međusobno tuku.

U ljeto 2020. Odbor za borbu protiv nasilja Vijeća Evrope nenajavljeno je istraživao kako se hrvatska policija odnosila prema izbjeglicama i migrantima.

Prema informacijama iz bečkog studija ARD-a i njegovih istraživačkih partnera, izvještaj jasno potvrđuje kršenje ljudskih prava na granici, a Zagreb se žestoko protivi njegovom objavljivanju.

Aktivisti za ljudska prava sumnjaju da bi negativan izvještaj važne evropske institucije mogao pokvariti pristup šengenskoj zoni. Hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova to negira.

Krajem maja, istraživački tim upoznao je i sedmogodišnjeg dječaka iz Afganistana sa fizičkim i mentalnim invaliditetom koji je ilegalno deportovan sa porodicom. Na glavi ima veliki ožiljak i nemirno leži u rukama svog ujaka. Grupa je svoje tanke plastične šatore postavila u hrvatsko-bosanskom pograničnom području.

– Tražili smo azil – kaže mladi Afganistanac.

– Ali rekli su: “Ovo je moja zemlja. Vi ste izbjeglice, vratite se u Bosnu.”

tagesschau.de

<