MALENO mjesto Lytton prošloga je tjedna bilo poprište udara visokih temperatura. U njemu je u utorak izmjerena najviša temperatura do sada u povijesti mjerenja Kanade – 49.6 stupnjeva Celzijevih.
Kanada je zadnjih desetak dana prolazila kroz rekordan toplinski val koji je u više od tjedan dana usmrtio na stotine ljudi i uzrokovao više od 150 šumskih požara diljem Britanske Kolumbije.
U Lyttonu, mjestu sa samo 250 stanovnika, obično su tijekom lipnja maksimalne temperature oko 25 stupnjeva. Proteklog su tjedna, međutim, noći bile toplije nego što je uobičajena prosječna temperatura za taj mjesec. Mještani tog gradića nemaju baš puno klima uređaja, a njihove kuće su zapravo dizajnirane da zadržavaju toplinu. Sada su požari pretvorili velik dio Lytona u pepeo i natjerali njegove stanovnike u bijeg.
U SAD-u se topile ceste, u Arktičkom krugu izmjereno 38 stupnjeva Celzijevih
Znanstvenici već desetljećima upozoravaju da će klimatske promjene uzrokovati sve češće i intenzivnije nalete velikih vrućina. Tome smo upravo svjedočili u Kanadi, ali i u mnogim drugim dijelovima sjeverne hemisfere koji postaju sve manje pogodni za život.
Primjerice, na sjeverozapadu SAD-a ovoga su se tjedna topile ceste, a stanovnicima New Yorka rečeno je da ne upotrebljavaju uređaje koji troše puno energije, poput perilica i sušilica rublja, kako se ne bi preopteretila energetska mreža.
U Moskvi je 23. lipnja izmjerena najviša temperatura u lipnju – 34.8 stupnjeva Celzijevih, a sibirski poljoprivrednici imaju poteškoća s usjevima te se bore s vrućinama kako bi ih spasili.
38 stupnjeva Celzijevih u Arktičkom krugu
Čak i u Arktičkom krugu su temperature bile oko 30 stupnjeva. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upravo radi na evidenciji najviše do sada zabilježene temperature sjeverno od Arktičkog kruga nakon što je meteorološka postaja u Verhojansku 20. lipnja zabilježila 38 stupnjeva Celzijevih.
Na sjeverozapadu Indije na desetke milijuna ljudi pogodio je toplinski val; u glavnom gradu New Delhiju i njegovoj okolici u srijedu se temperature nisu spuštale ispod 40 stupnjeva Celzijevih; što je zapravo 7 stupnjeva više nego prosjek za taj mjesec.
Iračke vlasti su u četvrtak u nekoliko provincija, uključujući glavni grad Bagdad, proglasile državni praznik. Razlog tome su bile temperature iznad 50 stupnjeva i kolaps elektroenergetskog sustava nakon čega je jednostavno bilo prevruće za rad ili učenje.
Ovo bi se moglo događati svake godine?
CNN je porazgovarao sa stručnjacima kako bi utvrdio koliko su ovi događaji povezani i zašto toplinski valovi istodobno pogađaju nekoliko dijelova sjeverne polutke.
“Sustave visokog tlaka koje vidimo u Kanadi i Sjedinjenim Državama, sve te sustave pokreće nešto što nazivamo mlazni tok – pojas vrlo jakih vjetrova koji se nalaze visoko iznad naših glava, na nekih 9000 metara gdje lete avioni”, rekla je Liz Bentley, izvršna direktorica Kraljevskog meteorološkog društva u Velikoj Britaniji.
Bentley je objasnila da konfiguracija mlazne struje sprječava vremenske sustave da se učinkovito kreću uobičajenom putanjom zapad-istok.
“Mlazni tok postao je valovit i zapeo je u onome što nazivamo omega blokom, jer ima oblik grčkog slova omega. Kada je ušao u taj blok, više se nije mogao nigdje kretati jer je bio blokiran. Dakle, ovaj visoki tlak koji se nagomilavao jednostavno je zapeo danima ili tjednima. Ovi omega blokovi pojavljuju se u različitim dijelovima sjeverne polutke”, kazala je meteorologinja.
Slično se dogodilo sredinom lipnja na jugozapadu SAD-a, kada je došlo do rekordnih vrućina u mjestima poput Phoenixa u Arizoni. Nekoliko tjedana kasnije, područje visokog tlaka stvorilo se iznad sjeverozapada, obarajući temperaturne rekorde u Washingtonu, Oregonu i jugozapadu Kanade.
Bentley navodi da bi se ova situacija mogla događati svake godine do 2100.
Globalno zatopljenje ili normalan tijek stvari?
Neki političari više ne osporavaju činjenicu da su klimatske promjene odgovorne za mnoge vremenske ekstreme, posebno za vrućine i oluje.
“Klimatske promjene vode do ekstremnih vrućina i dugotrajne suše. Šumski požari su postali intenzivniji i traju izvan tradicionalnih mjeseci, tradicionalnih mjeseci sezone požara”, rekao je u srijedu američki predsjednik Joe Biden.
Znanstvenici rade na sofisticiranim alatima koji mogu brzo procijeniti koliko klimatske promjene doprinose određenom vremenskom događaju.
“Proveli smo brzu studiju atribucije kako bismo dobili odgovor na pitanje ‘Koja je uloga klimatskih promjena?’”, rekao je meteorolog Nikos Christidis iz Hidrometeorološkog zavoda Velike Britanije.
“Otkrili smo da bi bez ljudskog utjecaja bilo gotovo nemoguće postići nove rekorde i imati tako vruć lipanj”.
Christidis je rekao da bi se bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću ovakve ekstremne vrućine na sjeverozapadu SAD-a ili jugozapadu Kanade mogle dogoditi “jednom u desetak tisuća godina”. Trenutno se to može dogoditi svakih 15 godina, kazao je Christidis, odnosno svake ili svake druge ako se nastave gomilati emisije stakleničkih plinova.
Index.hr