Site icon Ljepota Islama

Sit gladnog ne razumije: Sve više građana kupuje hljeb od pola marke, tržni centri stavljaju dodatne zaštite na namirnice..

Koliko god da je teška situacija, uvijek postoje humani i dobri ljudi koji su spremni pomoći onima koji su u nevolji. Tako u jednoj od pekara u sarajevskom naselju Grbavica

Idok se bh. političari mjesecima ne mogu dogovoriti kako formirati vlast, BiH sve dublje tone u krizu i siromaštvo. Trbuhom za kruhom radnici iz naše zemlje masovno odlaze put evropskih zemalja. Novih radnih mjesta je sve manje, a omladina kuje planove o ljepšoj budućnosti u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj… Stoga u vremenu opšte besparice ne iznenađuje što sve češće na ulicama svjedočimo mučnim prizorima kako siromaštvo uzima danak i tjera obične smrtnike da glad utole roveći po kontejneru. Nisu rijetkost ni krađe hljeba po tržnim centrima, zbog čega se na već upakovane hljebove stavlja dodatna zaštita.

Marka kao kuća
Sociolog Smiljana Vovna kaže za Oslobođenje da je situacija takva da se u bh. društvu izjednačilo relativno i apsolutno siromaštvo.

Kako su nam kazali uposlenici pojedinih tržnih centara u Sarajevu, gotovo svakodnevno se dešavaju krađe osnovnih životnih namirnica. Svjesni loše ekonomske situacije u državi, neki od njih u ponudi imaju hljeb koji košta 0,50 KM.

Koliko god da je teška situacija, uvijek postoje humani i dobri ljudi koji su spremni pomoći onima koji su u nevolji. Tako u jednoj od pekara u sarajevskom naselju Grbavica već pet godina siromašnim građanima besplatno dijele hljeb.

Humanitarna organizacija Pomozi.ba ima između 600 i 650 korisnika kojima u okviru projekta Obrok za sve svaki dan na vrata doprema gotove obroke.

Dodaje da je na osnovu podataka koje dobivaju sa terena sve veći broj socijalno ugroženih kategorija stanovništva.

1.500 užina

Sarajka Mirveta Zalihić smatra da bogati ne razumiju siromašne i da ne bi trebalo biti gladnih.

Exit mobile version