<

PITANJE: Da li treba muslimane upozoravati na ove riječi Zakira Naika

PITANJE: Es Selamu Alejkum.
Da li vi znate nešto o ovome (odgovor šejha dr. Saliha Fevzana na izjavu dr. Zakira Naika)? (video nedostupan)
Imamo braće ovdje koje upozoravaju na slušanje dr. Zakira Naika baš zbog ovih njegovih riječi. Da li je to uredu da se upozorava na njega i da se prekine slušanje njegovih predavanja?
Molim Allaha da ti podari khair i barakah u tvome životu. Amin.

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Prije samog odgovora na postavljeno pitanje bitno je pojasniti neke pojedinosti o ulemi i šejhovima koji su bitni za razumijevanje istog.

Vrste uleme i šejhova

Svaka skupina, sekta i džemat u islamu ima svoju ulemu. Pa tako imamo ulemu među ashabima, ulemu selefa, rafidijsku ulemu, sunijsku ulemu, ulemu Ehli sunneta i džemata, ulemu mezheba, eš’arijsku ulemu, mu’atezilsku ulemu, ihvanijsku ulemu, selefijsku ulemu, medhalijevsku ulemu, sufijsku ulemu, novotarsku ulemu itd.

Što se tiče šejhova koji su na akidi selefa ovog Ummeta, tj. šejhova Ehli sunneta i džemata, oni se u stvarnosti mogu podijeliti na dvije vrste:

Prva – Šejhovi po znanju

To su oni koji posjeduju ispravno šerijatsko znanje zasnovano na Kur’anu i sunnetu, stečeno u islamskim školama i od priznate uleme, koji istražuju, pišu, daju fetve, odgajaju, poučavaju, prenose svoje znanje drugima, bave se davom, naređuju dobro i odvaćaju od zla.

Druga – Šejhovi po djelu i fadlu

U ovu vrstu se ubrajaju velikani ovog Ummeta od islamskih mislilaca, vojskovođa i stručnjaka iz raznih oblasti koji svojim ogromnim radom i doprinosom za islam i muslimane zaslužuju da budu nazvani šejhovima, zbog veličine njihovog djela i fadla za Ummet. Poput šejha ljekara daije kuvajčanina Abdurrahmana Es-Sumejta, na čijim rukama je u Africi primilo islam više od 11 miliona ljudi, šejha vođe mudžahida Usame Bin Ladena, šejha daije islamskog teoretičara dr. Zakira Naika i njima sličnih.

Način ophođenja skupina prema ulemi

(Pogledaj: Ref’ul-melam ‘anil-eimmeti el-e’alam / Ibn Tejmije, Kava’idu fitte’amuli me’al’ulema / Abdurrahman El-Luvejhik, Akidetu Ehli sunne vel-džema’a / Muhammed El-Hamed)

Sljedbenici islama se na različit način ophode prema ulemi.

Ophođenje havaridža (i mnogih koji pretjeruju u tekfiru)

– Omalovažavaju i umanjuju značaj uleme, ne slijede ih niti uzimaju tumačenje vjere od njih, nedaju im njihova prava i optužuju ih za poltronstvo, izdaju i podmitljivost.

Ophođenje rafidija (šija)

– Prelaze granice u uzdizanju svojih imama stavljajući ih na mjesto koje nisu dostigli ni vjerovjesnici, ni poslanici ni bliski meleci

– Smatraju ih čistim od grešaka, propusta i zaborava, u svemu ih slijepo slijede, da čak ono što njihova ulema zastupa stavljaju iznad šerijatskih argumenata i istine

Fanatične sufije

– Pretjerano veličaju i uzdižu svoju ulemu do te mjere da smatraju da onaj ko se usudi protivriječiti svom šejhu čini djelo kufra

– “Kada si kod šejha budi kao mrtvac pred onim koji gasuli”, jedna je od vodilja ove skupine

Medhalijevci

– Najkarakterističnija odlika ove skupine u odnosu prema ulemi su dvije protivrječne stvari: veličaju i uzdižu ulemu do tog stepena da ne mogu pogriješiti, a zatim ako pogriješe spuštaju ih na najniže grane. Čest je slučaj i da izmisle ili umisle da je neki alim pogriješio.

Ophođenje Ehli suneta i džemata

Pripadnici Ehlu sunneta i džemata se ophode sa ulemom na sljedeći način:

– Vole ih, cijene, veličaju, imaju lijepo mišljenje o njima i uzdižu na stepen koji im pripada

– Istovremeno smatraju da su učenjaci ljudi koji nisu bezgriješni, pa kada se potvrdi da je neki učenjak pogriješio, oni se ne slažu sa njegovom greškom niti ga slijede u njoj

– Ne uzimaju grešku učenjaka opravdanjem da skrnave njegovu čast i govore ružno o njemu

– Prilikom ukazivanja na njegovu grešku čuvaju njegovo mjesto kao učenjaka, ukazuju na grešku, a ne na njegovu ličnost.

– Na njegovu grešku odgovara alim poput njega, a ne običan svijet

– Traži mu se mnoštvo opravdanja i njegova greška se tumači na najbolji mogući način.

Napomena: Učenjaci Ehlu sunneta od selefa Ummeta do dan danas odgovaraju na novotarije novotara, upozoravaju na njih i odvraćaju od njih.

Kratka biografija dr. Zakira Naika

Dr. Zakir (Abdulkerim) Naik (r.1965.) je veliki daija, hatib, islamski teoretičar iz Indije, na akidi Ehli sunneta i džemata. Po profesiji je ljekar opće medicine i hirurgije. Od 1993. aktivno se bavi davom. Direktor je Islamske naučne fondacije u Indiji. Osnovao je TV program “peacetv” na engleskom jeziku. Allah mu je podario veliku nadarenost pamćenja, zna napamet ne samo Kur’an sa brojevima ajeta, nego i hadise sa zbirkama i brojevima hadisa, iako ne zna arapski jezik.

Vodio je naučno-vjerske debate sa kršćanima, židovima, hindusima i budistima, memorisao je njihove svete knjige, sa velikom lahkoćom navodi tekstove iz njih sa brojem stranice na kojoj se nalaze. Održao je više od 1000 predavanja u Americi, Kanadi, Britaniji, Južnoj Africi, Saudiji, Emiratima, Maleziji, Filipinima, Singapuru, Australiji i drugim mjestima. U svojim davetskim projektima i aktivnostima najviše surađuje sa selefijskim daijama širom svijeta.

Teme o kojima govori su: islam i savremena nauka, islam i kršćanstvo, islam i sekularizam, islam i budizam, islamska dava i šubhe oko islama. Sebebom njegovih predavanja je velik broj ljudi primio islam. U zadnje vrijeme redovan je gost na raznim satelitskim TV programima u više od stotinu država. On je učenik profesora Ahmeda Didata koji ga je nazvao “Veliki Didat” i hvaleći njegove davetske aktivnosti rekao: „Moje dijete, ono što si ti učinio za četiri godine uzelo je od mene 40 godina rada“.

Da li je ispravno upozoravati na dr. Zakira Naika?

Šejh daija i islamski teoretičar Dr. Zakir Naik spada u šejhove Ehlu sunneta po djelu i fadlu, tj. velikane ovog Ummeta koji svojim ogromnim radom i doprinosom za islam i muslimane zaslužuju da budu nazvani šejhovima. Njegovo šerijatsko znanje je na velikom i zavidnom nivou iako nije pohađao islamske škole niti znanje uzimao od poznate i priznate uleme.

Dr. Zakir Naik je selefijskog menhedža, nije mi poznato da ima grešaka u akidi. Poziva u Kitab i Sunnet, nastoji da slijedi mezheb Ehlu hadisa, upozorava ljude na širk, novotariju, slijepo slijeđenje i slične devijacije.

Susreo se sa šejhom Bin Bazom koji je debatisao sa njim neka pitanja sa velikim poštovanjem prema dr. Zakiru Naiku. Takođe, susreo se sa šejhovima Ibn Usejminom, Albanijem, S’adom Eš-Šisrijem i mnogim drugim učenjacima današnjice.

Shodno svemu navedenom, obaveza sljedbenika islama je da dr. Zakira Naika cijeni, veliča, brani i ima lijepo mišljenje o njemu, ističe njegova pohvalna svojstva, uzima znanje od njega i uzdiže na stepen koji mu pripada.

Naravno, on kao šejh nije bezgriješan. Pa kada pogriješi i neki učenjak ukaže na njegovu grešku, ne treba ga slijediti u tome. Pri ukazivanju na njegovu grešku, treba mu tražiti mnoštvo opravdanja, odgovoriti na sporne riječi, izjavu ili tekst (mes’elu), a ne na njegovu ličnost.

Osoba poput dr. Zakira Naika, koja je održala toliko predavanja, hutbi i debata, sasvim je prirodno i logično da pogriješi, jer onaj ko radi on i griješi.

Nije dozvoljeno skrnaviti njegovu ličnost, omalovažavati njegovo znanje, zvoniti na sva zvona kada se ustanovi greška, sramotiti ga i odvraćati ljude od njega, kao što to rade neki medhalijevci ili oni koji pretjeruju u tekfiru.

Došlo je u poznatoj izreci: „Dovoljno je čovjeku genijalnosti da mu se prebrojavaju mane“.

Molim Allaha da nam da ispravno razumijevanje vjere, iskrenost i djelima, lijep ahlak i odnos prema sljedbenicima istine.

Ve billahi tefik.

<