Mirovno vijeće Vlade USK-a i sindikalisti obrazovanja se nisu usaglasili, komunikacija između vlasti i sindikalista obrazovanja je svedena na dva sastanka u prethodnim danima. Inače, već krajem školske godine sindikalne podružnice Ssaveza samostalnih sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja USK-a najavili generalni štrajk.
U USK za vikend dolaze predsjednici i članovi najviših sindikalnih organa u FBiH. Očekuje se i Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. Da li će biti sastanka sa predstavnicima krajiških vlasti, za sada nije poznato. U ponedjeljak press konferencija kad se očekuju zaključci uposlenih u obrazovanju.
Kolektivni ugovor za oblast obrazovanja je potpisan 22. decembra 2018. pred sam početak drugog polugodišta, čime je ustvari tada i spriječen generalni štrajk. Tada je dogovoreno i potpisano-koeficijent i bod po kojem će se obračunavati plate uposlenih u obrazovanju, biće izjednačene sa zaposlenim u javnoj upravi. Povećanja koeficijenata su trebala ići postepeno. I tada, a i danas ostaje nejasno, kako je najveća zapreka, povećanje koeficijenta, odnosno plata, ako se tvrdilo da za to nema novca u Kantonalnom budžetu, ipak prevaziđena? Ili je realno da se taj dogovor s kraja 2017. te početka 2018.godine gleda kroz prizmu izborne godine. Svaka najava štrajka je najnepopulraniji događaj vlastima u izbornoj godini, s jedne strane su nervozni roditelji, a s druge uposleni u obrazovnom procesui, gdje je zaposleno na hiljade ljudi. A svi oni, i roditelji i prosvjetari (skupa sa punoljetnim članovima porodice) su glasači. Da li su tadašnje vlasti (SDA op.aut.) svjesno išli na postepeno povećanje plata prosvjetarima kako bi smirili situaciju i u tom smislu, bez štrajkova dočekali Opće izbore; Da li se tada išlo linijom manjeg otpora, pa nakon izbora, kada se svi smjeste u udobne postizborne fotelje, a problem sa prosvjetarima opet eskalira, odgovornost pređe na drugog premijera i ministra? Povećanja plata kroz povećanje obračunskog boda i koeficijenata je bilo. Međutim, u maju ove godine, povećanjem boda, ali smanjenjem osnovice, prosvjetni radnici su se našli na istom, njihova primanja su i dalje niža u odnosu na zaposlene u javnom sektoru-kaže za cazin.net Zehra Hadžić predjednica Samostalnog sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja USK-a. „Mi smo 12.jula ove godine uputili Vladi naše zahtjeve, kako bidmo na vrijeme sjeli i pokušali riješiti probleme. Mešutim, ksa odgovornima smo se prvi put sastali tek 22.augusta. Ni tada, a ni jučer 26. augusta nije došlo do mirenja. Vlast je morala u skladu sa potpisanim Kolektivnim ugovorom planirati budžet i ukalkulisati naše povećanje ličnih dohodaka“ kaže Hadžić. O prijedlozima vlasti koji bi kroz rješavanje tehnološkog viška i viška uposlenih u krajiškom obrazovnom sistemu, Hadžić kaže da nije bilo razgovora, a da su za te mjere čuli posredstvom medija, tako da ih ne može ni komentarisati. A u proteklom periodu, Vlada USK-a formirala je komisijski je analizirala stanje u obrazovanju i došla do saznanja o mngim nepravilnostima. „Pregledom budžetske inspekcije utvrđena su brojna kršenja propisa u dosta škola, malverzacije sa brojem učenika, zapošljavanja bez suglasnosti ministarstva, vrlo brojna ”bolovanja” i niz drugih nepravilnosti. Jedno je sigurno, ovakav sistem je neodrživ iz više razloga, a jedan od ključnih je pitanje malog broja učenika, pogotovo kad se još radi u kombinacijama (zajedno u jedan razred idu npr. prva tri razreda). Ovaj sistem je preskup. Vlada USK je na kraju odlučila da smanji standarde o broju učenika u odjeljenjima sa 36 na 28 (maksimum), minimum na 14“-kaže nam Vildana Alibabić, zastupnica u Skupštini USK-a.
Osnovni problem obrazovanja u USK-a je nedostatak učenika, koji je iz godine u godinu sve izraženiji, a sve više podružnih škola je pred gašenjem-što je vidljivo iz donje tabele
cazin net