Visoki tlak stvara napor za koronarne arterije i s vremenom ih oštećuje, a sve to vodi polaganom nakupljanju masnoća, kolesterola i drugih supstanci u plak, odnosno u aterosklerozu. Kako zbog tlaka arterije postaju kruće, veća je vjerojatnost da će se u njima stvoriti krvni ugrušak. A kada se arterija začepi prekinut će dotok krvi u srce.
Zbog čega je važno držati vrijednosti tlaka ispod granice od 140/90 mmHg? Zato što visoki krvni tlak znači i viši rizik za pojavu srčanih problema u budućnosti. Zdrave arterije su fleksibilne, snažne i elastične. Unutrašnji omotač im je gladak i krv njima teče nesmetano, opskrbljujući organe i tkiva kisikom i hranjivim tvarima. Ako je tlak povišen dulje vrijeme počinje oštećivati krvne žile te se LDL kolesterol počinje nakupljati uzduž rascjepa u unutrašnjim stijenkama arterija. Time se povećava opterećenje za cijeli krvožilni sustav i srce i smanjuje se učinkovitost, što dovodi do stanja koja znatno utječu na kvalitetu života, pa i ugrožavaju život.
Zbog dodatnog napora arterije postupno postaju tvrđe i sve nefleksibilnije ili pak mogu oslabiti. Ako zadebljaju i izgube na fleksibilnosti, cirkulacija će biti otežana, pa raste vjerojatnost da će se začepiti. Začepi li se arterija potpuno (zbog ugruška ili odlomljenog plaka) može doći do srčanog ili moždanog udara.
Ako arterija zbog visokog tlaka oslabi, što je puno rijeđe, stalni pritisak krvi može na nekom dijelu arterijskog zida stvoriti izbočinu – aneurizmu. Moguće njeno pucanje hitno je medicinsko stanje, jer posljedica je unutrašnje krvarenje opasno po život. Aneurzima može nastati na bilo kojoj arteriji, ali najčešća je na aorti.
Može dovesti do infarkta
Visoki krvni tlak stvara napor za koronarne arterije i s vremenom ih oštećuje, a sve to vodi polaganom nakupljanju masnoća, kolesterola i drugih supstanci u plak, odnosno do ateroskleroze. Kako zbog tlaka arterije postaju kruće, veća je vjerojatnost da će se u njima stvoriti krvni ugrušak. A kada se arterija začepi, zbog plaka ili ugruška, prekinut će se dotok krvi u srce i ono će ostati bez kisika. Rezultat je oštećenje ili smrt dijela srčanog mišića, odnosno srčani udar (infarkt miokarda). Snažni bolovi i/ili pritisak u prsima najuobičajeniji su simptomi srčanog udara. Mogući su i bolovi i neugoda u leđima, (lijevoj) ruci, vratu, čeljusti, kratak dah, mučnina, osjećaj nesvjestice.
Visoki tlak i zatajenje srca
Povećano opterećenje koje srcu stvara visoki tlak može uzrokovati uvećanje srca, time i slabiju opskrbu tijela krvlju. Zatajenje srca je stanje kod kojeg srce nije sposobno odaslati dovoljno krvi po cijelom tijelu, a za razvoj su potrebne godine. Sužavanje i začepljenje krvnih žila uzrokovano visokim tlakom povećava rizik od razvoja zatajenja srca.
Zbog toga što su arterije postale manje elastične, krv sve teže nesmetano cirkulira, pa srce mora raditi jače kako bi nahranilo svaku stanicu. S vremenom to opterećenje dovodi do uvećanja srca: kako bi se nosilo sa sve većim zahtjevima, ono zadeblja i poveća se. I dalje pumpa krv, ali sve manje učinkovito.
Više tipova angine
Kad je žila sužena, u čemu sudjeluje i visoki tlak, srce ne dobiva dovoljno kisika, posebno u prilikama kada je potreba za kiskom povećana, primjerice kod stresa ili tjelesnog napora. Tada oboljeli osjećaju tupu bol ili neugodnost u području srca i u prsima, a mogu osjećati i pritisak ili stezanje. Neugodnost i bolovi mogu se širiti u rame, ruke, vrat, čeljust i leđa, ponekad se čak mogu javiti i probavne smetnje. Takvo se stanje naziva angina pektoris, a do njega uobičajeno dolazi kad su jedna ili više koronarnih arterija sužene ili blokirane (ishemija). Angina nije bolest, ona je simptom postojećih problema sa srcem, obično koronarne srčane bolesti (kod koje su prisutni plakovi ili suženja koronarnih arterija). Postoji više tipova angine, uključujući stabilnu anginu, nestabilnu, varijantnu i mikrovaskularnu anginu. Ovisno o tipu angine, razlikuju se faktori koji mogu biti okidači za pojavu bolova, a razlikuju se i simptomi.
• Stabilna angina (angina pektoris)
Angina pektoris je medicinski termin za bolove i neugodnost u prsištu do koje dolazi zbog koronarne bolesti srca, a javlja se kad srčani mišić ne dobiva onoliko krvi koliko mu je potrebno, a to se obično događa zato što je srčana arterija (ili više njih) sužena ili blokirana. Tada dolazi do neugodnog pritiska u prsima, stezanja i bolova u središtu prsa, a moguća je i neugodnost u vratu, čeljusti, ruci ili leđima. Često se javlja kad je potreba srca za krvlju povećana, kod tjelesnog napora ili jakih emocija.
Čak i ozbiljno sužene arterije mogu srcu osigurati dovoljno krvi kad su potrebe za njom nevelike, recimo kod sjedenja. No, kod tjelesnog naprezanja, recimo kod uspinjanja stubama, srce radi teže i treba više kisika iz krvi. Simptomi stabilne angine javljaju se, dakle, kod većih napora, nisu nagli i iznenađujući, obično traju kratko, pet minuta i manje, povlače se uz odmaranje ili uzimanje lijeka, a mogu se osjećati i kao probavne smetnje. Njihovi mogući okidači su tjelesni napor, emocionalni stres, izlaganje niskim i vrlo visokim temperaturama, teški obroci, pušenje. Simptomi angine pektoris povlače se uz mirovanje ili uzimanje nitroglicerina (ili oboje).
Nitroglicerin opušta koronarne arterije i ostale krvne žile, smanjujući količinu krvi koja se vraća prema srcu i tako smanjujući opterećenje. Opuštanjem koronarnih arterija olakšava se opskrba srca krvlju. Imate li anginu pektoris i simptomi se počnu javljati češće nego inače i u neočekivanim situacijama, bez odlaganja posjetite liječnika jer to mogu biti znaci nestabilne angine.
• Nestabilna angina
Nestabilna angina (nekada se navodi kao akutni koronarni sindrom) izaziva bolove u psrima i obično se pojavljuje tijekom odmora. Najčešći uzrok je smanjen dotok krvi do srčanog mišića jer su koronarne arterije sužene zbog masnih naslaga (ateroskleroza) koje mogu oštetiti i probiti stijenku žile zbog čega nastaje ugrušak koji sprečava dotok krvi do srca. Nestabilna angina treba se tretirati kao hitno stanje. Ako se neugodnost pojačava i ne jenjava, moguće je da imate srčani udar što povećava rizik od teških srčanih aritmija i srčanog zastoja koji mogu voditi do iznenadne smrti. Nestabilnu anginu uzrokuju krvni ugrušci koji djelomično ili totalno blokiraju arteriju. Formirani ugrušak može se djelomično rastvoriti, pa kasnije ponovo formirati te se angina može pojaviti svaki puta kada ugrušak zatvori put krvi u arteriji. Simptomi nestabilne angine su bolovi i snažan neugodan osjećaj koji se često javljaju i kad se osoba odmara, spava ili uz minimalne tjelesne napore. Napadaji dolaze naglo i traju dulje nego kod stabilne angine, odmor i lijek obično ne pomažu u njihovm smanjivanju. S vremenom se simptomi mogu pogoršati i voditi do srčanog udara. U liječenju nestabilne angine prvo je nužno pronaći blokirani dio ili dijelove koronarnih arterija, što se radi kateterizacijom srca – u toj se proceduri kateter uvodi kroz arteriju u ruci ili nozi te navodi do koronarnih arterija, gdje se pomoću tekuće boje, tj. snimanja njenog kretanja kroz arterije, otkriva blokada. Nakon otkrivanja kritičnog mjesta može se provesti perkutana koronarna intervencija: pomoću katetera uvodi se u arteriju maleni balon te se napuše kako bi pritisnuo i rastvorio masni plak na unutrašnjim stijenkama arterije. Potom se balon ispuše i kateter se izvlači. Ovaj postupak često prati ugradnja stenta koji drži arteriju otvorenom dovoljno da se poboljša dotok krvi u srce. Druga je mogućnost ugradnja premosnice (bypass), što ovisi o opsegu blokada arterija i pacijentovoj anamnezi.
• Varijantna angina
Varijantna (Prinzmetalova) angina gotovo se uvijek javlja tijekom odmora, uobičajeno između ponoći i ranog jutra, a napadaji mogu biti vrlo bolni. Rijetka je, na stotinu slučajeva angine dva su varijantna, i obično se pojavljuje kod mlađih pacijenata. Uzrok pojave varijantne angine i bolova koji je prate je spazam u koronarnim arterijama koje opskrbljuju srčani mišić krvlju. Taj spazam može izazvati hladno vrijeme, stres, lijekovi koji stežu krvne žile, pušenje, upotreba kokaina. Bolovi i neugodnost obično su žestoki, no mogu se smiriti uz lijekove. Varijantna angina je kronično stanje koje općenito ima dobre prognoze, no treba ga liječiti. Lijekovima (npr. antagonisti kalcija) spazmi se mogu držati pod kontrolom.
• Mikrovaskularna angina
Ovaj tip angine može biti simptom mikrovaskularne bolesti koja zahvaća najmanje koronarne arterije, što je češće kod žena nego kod muškaraca. Uzrokuju je spazmi unutar stijenki malih žila tijekom kojih se smanjuje dotok krvi do srca. Simptomi se razlikuju od onih tipičnih za anginu pektoris: napadaji traju dulje od deset, pa i od 30 minuta. Pratiti ih mogu kratak dah, problemi spavanja, umor i pad energije. Uglavnom se prvo zamijete tijekom uobičajenih dnevnih aktivnosti ili kod pojačanog mentalnog stresa.
Najvažniji rizični faktori za razvoj mikrovaskularne bolesti su visoki tlak, nezdrave razine kolesterola, pušenje, dijabetes, prekomjerna težina i debljina, metabolički sindrom, neaktivnost, nezdrava prehrana, starija dob (rizik kod muškaraca raste nakon 45., kod žena poslije 55. godine), obiteljska povijest srčanih bolesti u ranijoj dobi. Nisu svi bolovi u prsima znak srčane bolesti, no njihovu pojavu treba shvatiti ozbiljno i podvrgnuti se potrebnim pregledima kako bi se otkrilo je li prisutna angina, odnosno koji njezin tip.