<

Kako je savjetnik američkog predsjednika Nixona primio islam?

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Bivši američki predsjednik Nixon imao je savjetnika koji se zvao Robert Dickson Crane. Dr. Crane jedan je od vodećih američkih političkih stručnjaka. Doktorirao je pravo 1959. Osnivač je i utemeljitelj Centra za civilizaciju i inovacije u Americi. 1962. bio je suosnivač Centra za međunarodne strateške studije. A od 1963. do 1968. godine, bio je glavni savjetnik bivšeg predsjednika Richarda Nixona za vanjsku politiku. Nixon ga je 1969. imenovao za zamjenika direktora Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući. Tečno govori šest jezika.

Nakon prelaska na islam, 1980. godine, kada je promijenio ime u Faruk Abdul-Hakk, dr. Crane radio je kao direktor pravnog odjela Američkog islamskog vijeća i bio je predsjednik i utemeljitelj Udruženja muslimansko-američkih advokata. Objavio je deset knjiga i pedeset stručnih članaka o komparativnim pravnim sistemima, globalnoj strategiji i upravljanju informacijama.

A o tome kako je prešao na islam, kaže: “Osamdesetih godina prošlog stoljeća, na Zapadu je porastao interes ljudi za islam, ne zbog toga što su bili zadivljeni islamom, već zbog toga što su ga smatrali prijetnjom, pa su mnogi mislioci pozivali na održavanje seminara i konferencija na ovu temu.

Ja sam, u jesen 1980. godine, prisustvovao jednoj takvoj konferenciji želeći da čujem referate i studije o islamu koje su izlagane. Na konferenciji su učestvovali mnoge vođe islamske misli, uključujući dr. Hasana el-Turabija iz Sudana, koji je nekoliko puta govorio i precizno objasnio principe islama, upravo onako kako sam ja čitao o islamu kroz svoja istraživanja.

Nakon toga, vidio sam ga kako klanja i ničice pada na zemlju, a ja sam bio žestoki protivnik takve vrste klanjanja, jer prema mom mišljenju čovjek ne bi trebao nikome da se klanja niti da i pred kim ničice pada na zemlju, jer je to uvreda za njega i njegovu ljudskost. Ali, shvatio sam da se šejh Hasan el-Turabi klanja Bogu i da pred Njim pada ničice, a ne pred bilo kojim ljudskim bićem, pa sam osjetio potrebu da i ja učinim sedždu Bogu, i to sam učinio, a nakon toga sam primio islam i izgovorio šehadet pred šejhom Hasanom el-Turabijem.”

Govoreći kako je u islamu našao odgovore na pitanja koja su ga tištila, rekao je: “Moj otac je radio kao profesor na Harvardu. Naučio me da težim pravdi i branim ono što je ispravno i da uvijek pokušavam izbjeći pogreške. Većinu vremena provodio sam istražujući pravdu i pravičnost prije nego sam postao musliman.

Na simpoziju u Damasku, na kojem je bio i profesor Rože Garodi, čuo sam ga kako žestoko napada kapitalizam. Obojica smo imali isti cilj, a to je podržati i braniti pravdu. I obojica smo bili usredotočeni na pitanje gomilanja bogatstva, jer interes za prikupljanje bogatstva nije pravedan, zato što on u konačnici vodi nepravdi i njenom širenju.

Ustanovili smo i složili se da je islam jedino rješenje, jer je utemeljen na pravdi i on potiče pravdu u samim intencijama Šerijata, u njegovim univerzalijama i partikularijama, a kao pravnik tragao sam za načelima koja nisu produkt ljudskog umovanja.

Želim naglasiti da je Zapad ovu vrijednost, tj. intencije i ciljeve,  uzeo od Istoka, zatim ih proširio i, tragajući za moći,  pretvorio u veliku civilizaciju, a ta moć mu je obezbijedila upravljanje svijetom. Međutim, problem je u tome što traženje pravde nije cilj na Zapadu. Zbog svega toga, počeo sam tragati za pravdom. Paradoks je da sam, kada sam otišao na Univerzitet Harvard i stekao zvanje pravnika, ostao tamo tri godine, tokom kojih, niti jedan put, nisam čuo riječ pravda.”

Govoreći općenito o američkoj politici, Faruk Abdul-Hakk, rekao je: ”Nakon skandala s Watergateom, ustanovio sam da ne mogu učinkovito utjecati na američku politiku iznutra. Vidio sam da je jedino rješenje za uklanjanje nepravde stvaranje intelektualnog pokreta koji će obnoviti američke ideale i baštinu koja je gotovo bila izgubljena. Ti ideali više nisu bili prisutni u Americi. Ali sam ih ja našao u islamu. Stoga vjerujem da će put oživljavanja američke baštine biti kroz islam i to je ono na čemu radim od svog primanja islama 1980. godine.”

Zabrinut za opstanak islama u Americi, dr. Crane je bio zagovornik izgradnje novog idejnog koncepta kod muslimana, a posebno kod mladih ljudi. Govorio je: ”Muslimani, a posebno omladina, moraju razumjeti moderni svijet i pronaći islamske odgovore na sve probleme koji su prisutni u društvu. S druge strane, moramo graditi i razvijati intelektualno vođstvo među muslimanima i to na svim naučnim poljima. Cilj obje ove stvari je jačanje pravde i pravičnosti u svijetu. To čini islam pozitivnom snagom za dobrobit cijelog svijeta, i ovi prioriteti odnose se i na Zapad, kao i na muslimanski svijet.”

Dr Faruk Abdul-Hakk ima dubokoumne poglede i stavove o temeljnim problemima i izazovima s kojima se muslimani suočavaju u današnjem svijetu. Kada kritikuje Zapad zbog svog pristrasnog i defektnog pogleda na islam, on ne zaboravlja kritikovati i neke muslimane, kako na Istoku, tako i na Zapadu, koji ne razumiju islamska učenja. ”Teško je” – kako kaže – ”da zapadnjaci razumiju i shvate istinu islama, jer mnogi muslimani koji žive na Zapadu ne prakticiraju islam niti žive u skladu s učenjima islama.”

saff.ba

<