Može li se vjerovati srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću kada kaže da želi najbolje odnose sa Bosnom i Hercegovinom? Razorena u ratovima devedesetih, BiH i 25 godina poslije teško održava stabilnost, često i zbog uplitanja susjednih zemalja Srbije i Hrvatske.
Na retoričkom nivou Vučić se zalaže za teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali uporedo održava najtješnje veze sa trenutnim političkim čelnikom bosanskih Srba Miloradom Dodika koji zagovara raspad BiH. Srbijanski predsjednik, koji trenutno ima najsnažniji politički utjecaj u regiji Zapadnog Balkana, predlažio je gradnju autoputa između Beograda i Sarajeva, kako bi se povećao promet i saradnja ljudi između dvije prijestolnice, ali je sredinom maja ugovor o gradnji hidrocentralne na rijeci Drini potpisao sa entitetom Republika Srpska, ignorišući upozorenja da bi za tu vrstu investicija Srbija morala imati saglasnost bosanskohercegovačkih državnih institucija.
Vučićeva politika zbunjuje BiH
Jovo Bakić, sociolog i univerzitetski profesor iz Beograda rekao je da ga ne iznenađuje politika srbijanskog predsjednika prema BiH, nazivajući je politikom toplo – hladno, u kojoj Vučić pokušava zadovoljiti razne strane.
Bakić je rekao da srbijanski predsjednik i u Srbiji vodi sličnu politiku: u sopstvenu stranku uvlači ljude suprotstavljenih gledišta, kako bi kasnije arbitrirao među njima. Vučić je u koaliciji sa Nenadom Popovićem koji zagovara evroazijske integracije, ali i sa Vukom Draškovićem, koji je za savez sa NATO-om.
„Dakle, sve to što Vučić radi u unutar sopstvene stranke, i koalicije, i Srbije, to onda prebacuje i na spoljnu politiku. Srbija pokušava da bude i rusko uporište i da se istovremeno kreće prema Evropskoj uniji“, rekao je Bakić Al Jazeeri.
„Takva politika je i prema Bosni i Hercegovini: kada treba zadovoljiti srpske nacionaliste, tu je Milorad Dodik, i nacinalističko naklapanje, koje je pomalo i odvratno, a s druge strane treba da pokaže da on, stari radikal, zapravo nema ništa ni protiv Bošnjaka, ni protiv Bosne i Hercegovine“.
U dobre namjere predsjednika Vučića ne vjeruje ni Ognjen Radonjić, profesor na Odjeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Radonjić je rekao da ne vjeruje da čovjek koji u Srbiji vlada na osnovu podjela i polarizacije i govora mržnje prema neistomišljenicima ima kapacitet da odigra konstruktivnu ulogu u okruženju, uključujući i BiH.
„Zanimljivo mi je i to da Srbija najavljuje investicije u BiH a svoje rupe u budžetu pokriva novim zaduživanjem u iznosu od nekoliko milijardi evra“, rekao je Radonjić Al Jazeeri.
Najveća postratna kriza
Posljednja multietnička zemlja na Zapadnom Balkanu nalazi u jednoj od najvećih političkih kriza nakon prekida sukoba 1995, uključujući i ponovnu prijetnju ratom čelnika najveće bošnjačke partije Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića ukoliko entitet Republika Srpska proglasi nezavisnost, što zagovara Milorad Dodik.
Građani Bosne i Hercegovine dvije i po decenije nakon rata, koji je odnio oko 100.000 ljudskih života, i najveće je stradanje u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, ponovo su zaglavljeni između teških nacionalnih tema, koje potenciraju političari vodećih etno-nacionalnih političkih partija u zemlji Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i SDA. Za to vrijeme, BiH je među najsiromašnijim ekonomijama u Evropi, sa prosječnom platom dva puta manjom od potrošačke korpe, koja je za mjesec mart iznosila 2.106 konvertibilnih maraka [1.078 eura], prema izračunu Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala u posljednjim izvještaju objavljen početkom maja korupciju smatra sastavnim dijelom kulture u zemljama Zapadnog Balkana, među njima i u BiH.
U sjeni političkih tenzija prolazi i vrlo slaba borba protiv pandemije korona virusa, sa jedva više od dva posto vakcinisanih građana, i smrtnosti od posljedica COVID-a koja je među pet najvećih u svijetu, prema izračunima američkog univerziteta Johns Hopkins.
‘Krivi su i naši’
Filozofski pisac i nezavisni istraživač Esad Bajtal za tešku politički situaciju u zemlji ne krivi samo teritorijalne pretenzije službenog Beograda i službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini. On za loše stanje u zemlji krivi i političke partije koje sebe nazivaju probosanskim i državotvornim strankama, uključujući i SDA, koja pretenduje da bude vodeća partija Bošnjaka, najbrojnijeg naroda u BiH.
Bajtal je rekao da ni na koji način ne može objasniti rečenicu o ratu koju je izgovorio Izetbegović, nego kao ustupak Dodiku, dok je Bajtal pritom koristio i termin „glupa rečenica Izetbegovića“. Bajtal je rekao da Dodik 15 godina zagovara otcjepljenje entiteta RS, što bi moglo dovesti to novog rata u BiH, zbog čega je Dodik dospio i pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Izetbegović prijetnjom ratom Dodikovo huškanje gurnuo u drugi plan.
„Sada je pitanje da li je [Izetbegovićeva] prijetnja ratom plod neznanja, plod nesposobnosti, ili, zašto ne pitati, je li to možda političko namigivanje u svrhu zajedničkog održavanja na javnoj i političkoj sceni zajedničkog varanja građana ove zemlje“, rekao je Bajtal.
Njemački model
Trenutno situaciju u Bosni i Hercegovini Bajtal uspoređuje sa situcijom u Njemačkoj poslije Drugog svjetskog rata. Njemačka je tada bila podijeljenu, na istočnu i zapadnu Njemačku. Zapadna Njemačka se razvijala, dok je Istočna ostajala gladna, bez posla i bila je pod ruskim patronatom. Građani Istočnog Berlina su u jednom trenutku počeli preskakati zid da bi došli u Zapadni Berlin, za boljim uslovima života.
Bosna i Hercegovina je također podijeljena nakon rata devedesetih na dva entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Istočni dio Bosne i Hercegovine, entitet Republika Srpska, je pod snažnim utjecajem službenog Beograda i Moskve. U drugom entitetu, Federaciji BiH, pokušavaju izgraditi odnose sa zapadnim zemljama.
„Da je SDA radila svoj posao pošteno, entitet Federacija BiH je mogao biti razvijeniji dio zemlje, u koji bi dolazili građani iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Ali, to se nije desilo, SDA to nije radila. Naprotiv, krali su zajedno sa ostalim“, rekao je Bajtal.
Uprkos teškoj političkoj krizi Bajtal misli da se stanje u BiH može popraviti. Ali, obnavljanje demokratije unutar zemlje neće doći samo po sebi.
Vjeruje da građani moraju prestati opraštati korumpiranim političarima samo jer pripadaju njihovoj etničkog grupi. „Nema niko pravo da me pljačka, pa ni ‘moj’“, kaže Bajtal.