Tursko-Indonezijski tenk Kaplan MT srednje težine
Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja kaže da su ukupni vojni izdaci u svijetu dosegli približno 1900 milijardi USD u 2019. godini
Svjetski vojni rashodi porasli su 3,6% u usporedbi s 2019. godinom, što je najveći godišnji porast u zadnjoj deceniji, pokazalo je međunarodno istraživanje objavljeno u ponedjeljak.
Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanje (SIPRI) saopćio je da je globalna vojna potrošnja prošle godine dostigla 1,9 trilion dolara.
Ovaj je broj predstavljao 2,2% globalnog BDP-a u 2019. godini, što je približno 249 USD po osobi, zabilježeno je.
Najveća vojna potrošnja sa globalnim udjelom od 38% bila je u SAD-u i iznosi 732 milijarde dolara. Povećana je za 5,3% u odnosu na prošlu godinu, što je glavni pokretač globalnog rasta vojne potrošnje.
“Nedavni rast američke vojne potrošnje u velikoj mjeri temelji se na percipiranom povratku konkurenciji velikih sila”, rekao je Pieter Wezeman, jedan od istraživača u SIPRI institutu.
Kina i Indija su u 2019. godini zauzele drugu i treću poziciju po vojnoj potrošnji na globalnom nivou.
Kineski vojni izdaci u 2019. godini dosegnuli su 261 milijardu dolara, što je porast od 5,1% u odnosu na 2018. godinu, dok je Indija zabilježila porast od 6,8%, na 71,1 milijardu dolara.
U izvještaju se naglašava da su kineski vojni izdaci kontinuirano rasli 25 godina zaredom, poklapajući se usko sa ekonomskim rastom zemlje.
Rusija je zauzela četvrto mjesto i u istom periodu povećala svoje vojne izdatke za 4,5%, na 65,1 milijardi dolara.
“Na 3,9% svog BDP-a, ruski teret vojne potrošnje bio je među najvišim u Evropi u 2019. godini”, izjavila je Aleksandra Kuimova, istraživačica u SIPRI.
Slijedila je Saudijska Arabija koja je za vojsku izdvojila 61,9 milijardi dolara kao daleko najveći vojni potrošač na Bliskom Istoku.
Uprkos smanjenju vojnih rashoda od 16%, zemlja je imala najveće vojno opterećenje izdvojivši 8% od svog BDP-a.
Izvještaj je nazvao pad neočekivanim “pošto je Saudijska Arabija nastavila vojne operacije u Jemenu i nakon što je raketni napad u septembru 2019. uzrokovao značajnu štetu njenoj naftnoj industriji i rast tenzija s Iranom”.
Ukupna potrošnja svih 29 članica NATO-a, uključujući Tursku, prošle godine iznosila je 1 trilion dolara.
Turski vojni izdaci porasli su za 86% u posljednjoj deceniji i dosegli 20,4 milijarde dolara u 2019. godini.
Ukazujući na nagli rast turske vojne potrošnje od 27% u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu, izvješće kaže da je godišnji rast u 2019.godini iznosio 5,8%.
Njemačka je predvodila porast vojne potrošnje u Evropi, dodajući da je vojna potrošnja ove zemlje iznosila 49,3 milijarde dolara u 2019. godini, što je 10% više u odnosu na prethodnu godinu.
“Rast njemačke vojne potrošnje dijelom se može objasniti percepcijom povećane prijetnje od Rusije, koju dijele i druge NATO države”, rekao je Diego Lopes da Silva, istraživač u SIPRI.
Podijelite sa ostalima
Preuzeto: Bosna1463