Jutros su osvanule dvije vijesti koje otkrivaju nova geopolitička preslagivanja u na granicama Europe. Turski i francuski predsjednici izrazili su želju za slanjem svojih vojnika u Jeruzalem i Armeniju.
Turski parlamentarac objasnio je za ruski medij pod kojim bi uvjetima turski vojnici mogli završiti u istočnom Jeruzalemu. To će biti moguće ako se na ovom području rasporedi međunarodni mirovni kontingent. Prema njegovim riječima, njegova će se vlada savjetovati o ovoj temi. Turska bi mogla poslati vojnike u istočni Jeruzalem kao dio međunarodnog mirovnog kontingenta, ali turski parlament još nije zaprimio zahtjev po tom pitanju, rekao je Ahmet Berat Conkar, zastupnik i potpredsjednik Odbora za međunarodne poslove.
“Ako donesemo odluku da svoje trupe pošaljemo u istočni Jeruzalem kao dio međunarodnih mirovnih snaga, vlada će morati dobiti zeleno svjetlo od parlamenta. Za sada Parlament nije dobio zahtjev za slanje vojnog osoblja u istočni Jeruzalem. Vlada vjerojatno ulaže napore u tom smjeru, ali ne znamo hoće li biti poziva”, ukazao je zastupnik.
Predsjednik Erdogan ranije je izjavio da će Turska podržati Palestince u Jeruzalemu s istom odlučnošću kao što je podržala Azerbejdžan u Nagorno-Karabahu. Za njega su sukobi palestinskih demonstranata i izraelske policije u kojima je više od 300 osoba ozlijeđeno, “napad na sve muslimane” . Prema Conkaru, turska vlada pregovara s drugim zemljama i Organizacijom islamske saradnje (OIC).
“Pretpostavljam da je ova tema predmet konzultacija, jer se ne tiče samo Turske. Moramo razviti zajednički međunarodni pristup. Po mom mišljenju, postoji potreba za mirovnim snagama. Mislim da će se, ako se takav zahtjev uputi parlamentu, odobriti”, rekao je Conkar.
Situacija na granici između Izraela i pojasa Gaze pogoršala se 10. maja, dva dana nakon što su počeli sukobi Palestinaca i izraelske policije u Jeruzalemu. Otprilike 2.000 raketa ispaljeno je iz pojasa Gaze na izraelsko područje od početka eskalacije, od kojih je 350 detonirano u palestinskoj enklavi, navodi IDF. Izraelski protiv raketni obrambeni sistem Iron Dome presreo je oko 1.000 projektila.
Najmanje sedam Izraelaca, uključujući šest civila, nastradalo je, a više od 500 ljudi je ranjeno. Na palestinskoj strani, zračni napadi usmjereni na položaje pokreta Hamasa i Islamskog džihada usmrtili su gotovo 130 Palestinaca i ostavili oko 900 ozlijeđenih, prema podacima palestinskog Ministarstva zdravstva.
S druge strane se nalazi Francuskoj koja također želi poslati svoje trupe u Armeniju. Armenski premijer, koji azerbejdžansku vojsku optužuje za ugrožavanje granice, tvrdi da Macron pažljivo prati situaciju. Prema njegovim riječima, Pariz bi se mogao vojno angažirati u okviru UN-a. Kontaktirana je i Moskva.
Čini se da Emmanuel Macron i dalje radi na problemu Armenije. Nakon što je zatražio povlačenje azerbejdžanskih vojnika, za koje se sumnja da su se infiltrirali u Armeniju, francuski predsjednik kaže da je sada spreman za akciju, tvrdi privremeni armenski premijer. On je rekao da je dobio uvjerenje da je Francuska spremna vojno pomoći, u slučaju da UN da zeleno svjetlo.
“Jučer sam telefonski razgovarao s predsjednikom Francuske. Njegov je stav bio jasan. Rekao je da razmatra mogućnost prenošenja tog pitanja na Vijeće sigurnosti UN-a. Također je izjavio da je Francuska spremna pružiti vojnu pomoć na temelju mandata UN-a”, izjavio je premier Armenije. Armenski premijer također je pozvao stalne članice Vijeća sigurnosti da razgovaraju o tom pitanju. Nikol Pašinjan također je izvijestio da je pisao ruskom predsjedniku, koga je zamolio za vojnu pomoć kako bi okončao napetu situaciju u pograničnom području Siunik.
“Jučer je postignut dogovor da azerbejdžanske oružane snage danas napuste teritorij Armenije. Ovaj je sporazum djelomično poštovan […] Ali, budući da sporazum nije u potpunosti proveden, obratio sam se danas predsjedniku Rusije […] da posebno pruži Armeniji vojnu pomoć “, rekao je Pašinjan.
Ranije 14. maja, armenski je premijer već imao telefonski razgovor s Vladimirom Putinom. Potonji je naglasio potrebu strogog poštivanja sporazuma o prekidu vatre uspostavljenih nakon sukoba u Nagorno-Karabahu prošle jeseni.
13. maja Nikol Pašinjan optužio je azerbejdžansku vojsku za “subverzivnu infiltraciju” tijekom izvanrednog sastanka njegova vijeća sigurnosti. Vođa je tvrdio da su vojnici prekršili granicu ulazeći više od tri kilometra na armensko područje. Također im je zamjerio što su htjeli “zaokružiti” jezero Sev, na jugu zemlje.
Bitno je napomenuti kako u Francuskoj živi veliki broj Armenaca, koju visoko kotiraju u politici. Mnogi ministri, gradonačelnici i drugi političari su porijeklom Armenci.
Ljeto je stiglo. Korona ide u drugi plan, a velike sile se vraćaju klasičnim utjecajem na zemlje Azije i Bliskog istoka.
(TBT, Mediji)