<

Da li su hadisi koji govore o vrijednosti redžeba izmišljeni?

Pitanje: Vezano za hadis Enesa da je Božiji poslanik, s.a.v.s., kazao: Doista u džennetu ima jedna rijeka koja se zove Redžeb. Njena voda je bjelja od mlijeka, slađa od meda. Ko posti jedan dan u redžebu, Allah će ga napojiti sa te rijeke.1 I vezano za hadis Enesa da je Božiji poslanik, s.a.v.s., kazao: Ko posti tri dana svetog mjeseca: četvrtak, petak i subotu, upisat će mu se ibadet sedam stotina godina.2 I vezano za hadis Enesa da je Božiji poslanik, s.a.v.s., kazao: Ko posti jedan dan redžeba, kao da je postio godinu dana. Ko posti sedam dana redžeba, zatvorit će mu se sedam džehennemskih vrata. Ko posti osam dana redžeba, otvorit će mu se osam džennetskih vrata. Ko posti deset dana redžeba, njegova loša djela će biti zamijenjena dobrim djelima.3 Jesu li ovo izmišljeni (mevdu’) hadisi)? I koja je razlika između slabog (daif) i čudnog (garib) hadisa?

Odgovor:  Dotični hadisi nisu izmišljenji, nego spadaju u kategoriju slabih (daif) hadisa čije je prenošenje dozvoljeno za vrijednosti dijela (fadilete).

Glede prvog hadisa, njega bilježe: Ebu eš-Šejh ibn Hajjan4 u Knjizi o postu (Kitab es-sijam), El-Asbehani i Ibn Šahin, obojica u Et-Tergibu5, Bejheki i dr. Kazao je El-Hafiz ibn Hadžer za taj hadis: “U njegovom lancu (isnadu) ima jedino Mensur ibn Zaide el-Esedi6 čije se stanje treba ispitati. Od Mensura ibn Zaide prenosi grupa ljudi, no ne vidim da je ocjenjen pouzdanim.” Mensura ibn Zaidu spominje Ez-Zehebi u El-Mizanu7 i ocjenjuje ga kao slabim na osnovu ovog hadisa.8

Glede drugog hadisa, njega bilježe: Et-Taberani, Ebu Nuajm i drugi raznim putevima. U nekim od tih puteva stoji izraz: dvogodišnji ibadet.9 Kazao je El-Hafiz ibn Hadžer za taj hadis:  “On je primjerniji, njegovo bilježenje je bolje, a lanac (isnad) hadisa je prikladniji od slabog (daifa) i blizu dobrog (hasena).”

Glede trećeg hadisa, njega bilježe El-Bejheki u Fedail el-evkat i drugi. Hadis ima slabe puteve i primjere koji nisu potvrđeni. Međutim, hadis se uzdigao iznad toga da bude izmišljen (mevdu’).

Glede razlike između slabog hadisa (daifa) i čudnog hadisa (garib), između njih ima odnos općeg i posebnog sa jednog aspekta. Tako hadis može da bude istovremeno i daif i garib, može da bude garib, a da ne bude daif zbog vjerodostojnosti seneda ili njegove valjanosti, a može da bude daif, a da ne bude garib zbog postojanja više od jednog svog seneda i nedostajanja jednog od uslova (šartova) za prihvatanje hadisa, kako je utvrđeno u hadiskoj znanosti.

(Es-Sujuti, El-Havi li el-fetava, Dar El-Fikr, Bejrut, 2004, sv. 1, str. 419-420)

OBRADA:

1 Hadis bilježe u ovoj verziji: El-Bejheki, Fedail el-evkat, Mektebe El-Munare, Mekka, 1990, br. 8; Kadi el-Maristan, El-Mešiha, Dar Alem el-fevaid, Mekka, 2001, br. 658; Kavvam es-Sunne el-Asbehani, Et-Tergib ve et-terhib, Dar el-Hadis, Kairo, 1993, br. 1847; El-Mutteki el-Hindi, Kenz el-ummal, Muessese Er-Risale, Bejrut, 1981, br. 24260.

2 Hadis bilježe u ovoj verziji: Temmam, El-Fevaid, Mektebe Er-Rušd, Rijad, 1991/92, br. 1009, 1010; Ibn Asakir, Tarih Dimešk, Dar El-Fikr, Bejrut, 1995, br. 2290; El-Mutteki el-Hindi, Kenz el-ummal, hadis br. 24173.

3 Radi se o dijelu hadisa kojeg bilježe: El-Bejheki, Šuab el-iman, Mektebe Er-Rušd, Rijad, 2003, br. 3520; Ibid., Fedail el-evkat, br. 9; El-Mutteki el-Hindi, Kenz el-ummal, 24264. Puni hadis glasi: Ko posti jedan dan redžeba, kao da je postio godinu dana. Ko posti sedam dana, zatvorit će mu se sedam džehennemskih vrata. Ko posti osam dana, otvorit će mu se osam džennetskih vrata. Ko posti deset dana, neće ništa zatražiti od Allaha, a da mu to Allah neće dati. Ko posti petnaest dana, oglasit će se glasnik sa neba: “Oprostio sam ti što je prošlo. Stoga, započni ponovo sa djelima. Zaista su tvoja loša djela zamijenjena dobrim djelima.” U redžebu je Nuh, a.s., nošen u lađi. Radi toga je Nuh postio i naredio onima koji su bili sa njim da poste. Lađa je plovila sa njima šest mjeseci sve do kraja desetog dana muharrema.

4 Puno ime Ebu Muhammed Abdullah ibn Muhammed ibn Džafer ibn Hajjan el-Asbehani (887-979), poznati muhaddis, mufessir i historičar iz Isfahana.

5 Misli na njihova hadiska djela, pošto obojica imaju hadisko djelo pod sličnim imenom (Kavvam es-Sunne el-Asbehani  Et-Tergib ve et-terhib, a Ibn Šahin Et-Tergib fi fedail el-e’mal ve sevab zalike). Bilježenje hadisa u Tergibu Asbehanija smo već spomenuli u jednoj od prethodnih bilješki. No, gorespomenutog hadisa nema u Tergibu Ibn Šahina, prema dostupnim verzijama tog djela.

6 U nekim biografskim leksikonima ravija (prenosilaca) se navodi kao Mensur ibn Jezid. Vidi npr.: Ez-Zehebi, Mizan el-I’tidal, Dar El-Ma’rife, Bejrut, 1963, sv. 4, str. 189, br. 8797; Ibn Hadžer, Lisan el-mizan, Dar El-Bešair el-islamijje, Bejrut, 2002, sv. 8, str. 170, br. 7939.

7 Poznati biografski leksikon ravija.

8 Ez-Zehebi, Mizan el-I’tidal, sv. 4, str. 189, br. 8797

9 Tačnije, Sujuti misli na verziju dotičnog hadisa koja glasi: Ko posti tri dana svetog mjeseca: četvrtak, petak i subotu, upisat će mu se dvogodišnji ibadet. Ovu verziju hadisa bilježe: Et-Taberani, El-Mu’džem el-evsat, Dar El-Haremejn, Kairo, 1994/95,  br. 1789; El-Bejheki, Fedail el-evkat, br. 308; El-Mutteki el-Hindi, Kenz el-ummal, 24237.

 

Prijevod: Jusuf Džafić

izvor: imam.ba

<