“Krajnje je slab ruski uticaj u BiH, posebno na teritoriji Federacije BiH”.
Ova izjava izazvala je komešanja na političkoj sceni BiH iz razloga što iza nje, kako bi se očekivalo, ne stoje politički lideri Republike Srpske nego Dragan Čović, predsjednik HDZ i predsjedavajući Doma naroda BiH.
Drugo, njegova izjava došla je u trenutku sveopšte bošnjačke i zapadne histerije u BiH o navodnom ogromnom, negativnom ruskom uticaju na BiH, prije svih na Republiku Srpsku i Milorada Dodika.
– Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme BiH, za koju je privilegija imati za partnera Rusku Federaciju, želi proširiti sveobuhvatnu saradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne saradnje – rekao je Čović za “Rusku Gazetu” pred nedavnu dvodnevnu zvaničnu posjetu Rusiji gde se sastao sa Valentinom Matvijenko.
Mediji u Federaciji BiH se odmah obrušili na njega, dok su ga iz DF Željka Komšića nazvali „malim Dodikom sa kockastim šalom“.
– Čović je čovjek koji dosta realno sagledava odnose u BiH i samim tim i inostrane odnose. Nema razloga da se ne vjeruje da je to tako što je rekao o Rusiji. S druge strane, Čović ima i praktične razloge, ima veliki interes da se podrži što veća samostalnost i autonomija Hrvata u BiH, a Rusija je jedna od pet zemalja Kontakt grupe koje su učesvovale u donošenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ona nije igrač koga se ništa ne pita – kaže za Srpskainfo profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja.
Podsjeća da se 2007. nakon Minhenske konferencije desio zaokret u ruskom geopolitičkom i geostrateškom pristupu kada je Vladimir Putin otprilike rekao da Amerikanci ne mogu da budu jedina sila koja širi uticaj u svijetu.
– Činjenica je da je istok Evrope tradicionalno predmet ruskih interesa, to je izlaz na topla mora i to su otprilike one geopolitičke cjeline koje su naklonjene Rusiji, i u smislu pravoslavlja, sveslovenskog elementa i naravno u smislu nekih ekomskih veza, posebno u posljednje vreme kada se govori o BiH koja je neusmjivo interes Rusije. U okviru toga ona je razvila dosta jake veze sa Srpskom – kaže Šolaja.
Međutim, dodaje, činjenica je da su zapadne zemlje s druge strane mnogo direktnije prisutne u BiH, počev od brojnih međunarodnih organizacija, misija do visokog predstavnika.
– U tom smislu je Čović vjerovatno i procijenio da bi rusko angažovanje možda moglo da bude jače, da bi to moglo biti na izvjestan način i korisnije za BiH jer bi na takav način možda animiralo više zainteresovanosti drugih učesnika međunarodnih odnosa za BiH, a moglo bi donijeti i više neposredne koristi. Rusija je danas zemlja koja u svojoj Strategiji spoljne politike ima zalaganje za međunarodno pravo, koja s druge strane ostvaruje nastojanja za što snažnijom ekonomskom saradnjom – zaljučuje Šolaja.
Iako to mnogi u BiH ne žele da priznaju, konkretni podaci o investicijama, vojnom prisustvu, političkom uticaju… govore da zvanična Moskva u BiH i dalje mnogo zaostaje za Zapadom.
Prema podacima Centralne banke BiH, Ruska Federacija nije na vrhu liste najvećih zemalja investitora u BiH, a poznato je da je najveća ruska investicija bila ranija kupovina preduzeća naftne infustrije RS, koja su zapala u krizu nakon havarije u Rafineriji nafte Brod u oktobru 2018.
Za razliku od Ruske, u Sarajevu postoji NATO štab i baza, plus vojna misija EU zvana EUFOR.
Kada je riječ o politikom uticaju Rusije, on se u posljednje vreme najdirektnije ogleda kroz glas ruskog ambasadora u Savjetu za provođenje mira (PIK) gdje se gotovo uvijek usprotivi glasanju ostalih diplomata.
S druga strane, visoki predstavnik međunarodne zajednice, najuticajniji ambasadori, šef Delegacije EU u BiH dolaze iz sfere zapadne politike.
Bivši diplomata BiH Slobodan Šoja kaže da je prijatno iznenađen što bilo koji visokorangirani političar iz BiH daje racionalne izjave.
– Izjavu Dragana Čovića (čiji navijač nisam ni najmanje), supotpisao bih bez razmišljanja jer je i tačna i korisna i dobro je što je izjavu dao jedan nesrpski političar. Ne treba dozvoliti da monopol na istinu ima samo jedan narod! Čovićeva izjava je osnovana, tačna i korisna. Tačna zato što je ruski uticaj u BiH vrlo mali. Kad bi Rusija željela imati veći uticaj u BiH, on bi se lako i brzo osjetio i bolje ga je ne prizivati. Rusija, međutim, nema taj interes. Naša joj zemlja nije toliko zanimljiva kao što mi mi mislimo, pošto volimo sebi dizati rejting. A izjava je jako korisna jer nas udaljava od isključivog političkog ugla gledanja na Rusiju kao što to mi radimo – kaže Šoja za Srpskainfo.
Dodaje da je Rusija zemlje mnogo veće kulture nego što znamo i verujemo i privredno mnogo otvorenija nego što pretpostavljamo.
Zbog toga bi bilo dobro da cijela BiH pametnije i dublje razmisli o privrednoj i kulturnoj saradnji sa Rusijom.
– Kad bi bilo političke volje za to i kad ne bi zapadni uticaj kod nas bio toliko jak, BiH bi sa Rusijom mogla imati nezamislivo bolju i korisniju privrednu i kulturnu saradnju – kaže Šoja.
Zapad sto puta jači
Kako biste ocijenili intenzitet političkog, ekonomskog pa i vojnog uticaja Rusije u BiH u odnosu na Zapad?
Pitanje je odlično zbog samog kraja jer ruski uticaj treba posmatrati isključivo u odnosu na ono što već radi Zapad na istoj teritoriji. Tvrdim da je zapadni uticaj kod nas stotinu puta jači od ruskog i na političkom i na ekonomskom, a pogotovo na vojnom planu. Drugo je pitanje zašto se kod nas u medijima neprestano ponavlja kako je ovdje prisutan samo ruski uticaj. Mislim da sam odgovor na to dao u prethodnoj rečenici! Uzgred, uticaj velikih sila je prirodna i skoro legitimna stvar i on se osjeća na cijeloj planeti i od toga ne treba praviti priču i problem. Niko ne sprječava BiH da radi isto ako hoće i može. Kao što ni mi nemamo pravo sprječavati druge. Za nas je najbolje da gdje možemo ostanemo svoji i da radimo više na sebi jer uticaje velikih sila, bilo kojih, nikad niko nije niti će moći sprečiti – kaže Slobodan Šoja.