<

BOJAN BUDIMAC: Eskalira specijalni rat protiv Turske

Da je mnogo laži u opticaju u turskim medijima i opozicionoj “politici”, nije neka “udarna vijest”. Međutim, u posljednje vrijeme toksičnost, kao i učestalost lažnih vijesti ukazuje na to da specijalni rat koji se vodi protiv Vlade Turske eskalira. Naime, sve je očiglednije da medijski operativci / manipulatori proizvode lažne vijesti koje potencijalno mogu da izazovu nemire.

Lažna vijest o kojoj se dobar dio prošle sedmice raspravljalo na televizijskim pričaonicama, što je ogroman gubitak energije i medijskog prostora, bila je “vijest” (dez)informativnog portala T24 o tome kako su studenti iz Katara izuzeti polaganja prijemnog ispita na medicinske fakultete. Vrijeme prijemnih ispita na univerzitete u Turskoj uvijek je vrijeme malo povećane napetosti. To je neminovno jer se tih dana više od dva miliona mladih (ove godine tačno 2.607.903) takmiči da osvoji jedno od oko 900.000 mjesta na jednom od 207 univerziteta Turske.

E sad, ako bijelim Turcima omiljeni portal dan uoči prijemnih ispita – “vijest” je objavljena 25. juna (ujutro), a ispiti su bili 26. i 27. juna – objavi da su stranci, o tome zašto baš Katar kasnije, privilegirani odlukom Vlade pri upisu na teške, a popularne studije, to će svakako izazvati bar knedlu ogorčenja u grlu.

“Vijest” je bila “bazirana” na Protokolu o obuci i saradnji u oblasti vojnog zdravlja s Katarom, što zapravo znači da je riječ o razmjeni studenata pripadnika vojnih snaga (vojnih ili civilnih lica), te da to nimalo ne utječe na broj mjesta za turske studente. Međutim, vijest nije to objašnjavala, potpuno suprotno, stvarala je utisak da katarski studenti imaju privilegiju.

No, nepotrebno reći, “vijest” nije objavljena da bi obavijestila bilo koga o bilo čemu. Da je T24 imao tu namjeru, vjerovatno bi o Protokolu izvijestio blagovremeno – a to je kraj marta, kada je isti bio objavljen u Službenom glasniku. Toliko o tajmingu. Iz vrlo otrovnog teksta vlasnika T24 Doğana Akına od 29. juna, koji je čorba “objašnjenja”, izvinjenja i vitrioličnog napada na šefa Odjela za komunikacije pri predsjedništvu Turske Fahrettina Altuna, sve to uz izigravanje žrtve, da lumeni T24 ili ne znaju da čitaju (protokol) ili su maliciozni (ili oboje).

 

Vlasnik tvrdi da su ispravka i izvinjenje objavljeni koliko odmah nakon što je “primijećena” greška. To “odmah” je tek nakon izjave Fahrettina Altuna. A ispravka je čista komika. Malo je preuređen postojeći tekst uz naslov: “Vijest da je ‘katarskoj omladini u Turskoj data mogućnost medicinskog obrazovanja bez prijemnog ispita’, koju je također objavio T24, demantirana je”. Između “demantirana” i netačna je razlika kao nebo i zemlja, a to manipulatori vrlo dobro znaju.

Ko se upecao na ovaj blatantni primjer lažne vijesti? Oni koji trebaju i čiji je zadatak da je rasprostru šire. Kemal Kılıçdaroğlu, lider Republikanske narodne partije (CHP), uz screenshot tvita T24 osuo je paljbu po Vladi Turske: “Ovo je vlada s toliko nepoštovanja i toliko bez ljubavi prema vlastitoj mladosti. Zar se ne stidiš što to radiš, AK partijo? Zar neko od vas ne bi mogao reći da je to nepravedno? Naša djeca su provela svu svoju mladost da bi ušla u te škole. Mladi ljudi, ne brinite, poslat ćemo ovaj mentalitet, koji je cijelu zemlju dao Kataru, na prašnjave stranice povijesti, ovo je njegova posljednja borba. Raskinut ćemo i ove protokole.”

Muharrem İnce, bivši predsjednički kandidat, također je progutao udicu i tvitovao: “Ne priznajemo sporazum koji mladima Katara daje pravo na medicinsko, stomatološko, farmaceutsko obrazovanje bez prijemnih ispita i pravo na osnivanje i upravljanje bolnicama. Milioni naših mladih ljudi će se znojiti i istruhnuti na ispitu koji će se održati sutra. Jeste li vlada katarske omladine? Osramoćeni ste!”

Obje ove bljuvotine i dalje krase njihove naloge na Twitteru iako je relativno brzo ustanovljeno da je riječ o manipulaciji. Možda zato što su dio iste? Ipak, za šampiona “neobaviještenosti” je glasnogovornik CHP-a Faik Öztrak, koji se čak tri dana poslije na konferenciji za štampu, osvrćući se na žalbe mladih da su zadaci na prijemnom bili teški, pitao da li su bili teški zato da bi se napravilo mjesta katarskim studentima. O težini pitanja ne bih. Maksimalnih 500 poena, između ostalih, osvojio je mladić, izbjeglica iz Sirije Dlyar Safo, koji (još) ne govori savršeni turski. A kad se to učenici nisu žalili da su testovi teški?!

Ako bi se vjerovalo turskoj opoziciji, Katar je odavno postao vlasnik Turske. Čak su smislili i naziv Kataristan, koji redovno prati bilo kakav pomen katarskih investicija u Tursku. Činjenica da je Katar tek na 17. mjestu po investicijama u Turskoj ne igra nikakvu ulogu. Uzgred, Holandija, koja je na prvom mjestu, potpuno je van vidnog polja opozicije. “Pa ipak, ako pitate kakvo je to neprijateljstvo prema Kataru, njegovo interno ime je kapitalni rasizam. Situacija vani je nešto drugačija. Politička i ekonomska saradnja koju su Katar i Turska uspostavili u ovom periodu historije remeti globalni um koji ima planove za ove dvije zemlje. To je suština stvari”, piše Zafer Şahin u dnevniku Milliyet. Ih, koliko (besmislenih) priča o “zelenom kapitalu” sam se naslušao za posljednjih 20 godina.

Uzgred, kada je Şahin u jednom programu na CNN-Türk u detalje objasnio protokole i broj studenata iz Katara (uopće i po protokolima, koje Turska ima s dvadesetak prijateljskih zemalja, računajući Bosnu i Hercegovinu), te raskrinkao “do koske” manipulaciju percepcije da će studenti iz Katara preplaviti Tursku, novinar dnevnika Sözcü (perjanice štampanih stvari omiljenih u bijelih Turaka) Şaban Sevinç imao je momenat “prosvjetljenja”: “Pa o čemu mi onda danima raspravljamo?!”, što je daleko najkomičniji moment ove sage o lažnoj vijesti.

Ta saga bila je u punom jeku kada je portal Odatv objavio da je “došao do fotografija” oružja koje se navodno nalazi u ženskoj spavaonici Ataşehir koja pripada Udruženju žena i demokratije (KADEM). Tvit uz fotografiju gomile pješadijskog oružja ispred neke zgrade koji je još dostupan na nalogu ovog portala kaže da je o tome tekst napisao žurnalista Caner Taşpınar. Međutim, s obzirom na to da se vrlo brzo ispostavilo da je ova (“novinarska”) patka neletačica, link na taj tekst je mrtav. Naime, ispostavilo se da državna televizija TRT u objektu, koji jeste spavaona tog udruženja i koji je zbog pandemije već godinu prazan, snima dokumentarnu dramu o terorističkoj organizaciji fetulahdžija (FETÖ), te da “oružje” samo liči na pravo. U to su se imale prilike uvjeriti brojne TV ekipe koje su se sjatile na lice mjesta nakon Odatv “vijesti”.

Napisati bilo šta na osnovu fotografije, pogotovo u tonu “došli smo do fotografije” – što kao implicira da je neka tajnost u pitanju, iako je fotografija (slikana vjerovatno iz pokretnog auta) uslikana usred bijelog dana je… pa to što jeste. Idiotizam i velika vjerovatnoća je da će se Caner Taşpınar i Odatv braniti na sudu hineći idiota. Na drugom sudu koji ima po privatnim optužbama oko neke knjige voli da ističe da je “novinar”. Halal mu novinarska etika! No, nimalo se neću začuditi da u inostranstvu bude slavljen kao “žrtva”.

Taj obrazac da se lažna vijest objavi, promovira na Twitteru, a zatim tiho ukloni preuzeo je i “časni” portal T24. Prvog juna objavili su da je turska aviokompanija THY otpustila 2.500 radnika, a zatim bez izvinjenja ili demantija obrisali “vijest”.

Sve gore navedeno, a navedene su samo “glavne” medijske manipulacije, postavlja pitanja o regulaciji medija na internetu. “Svi znamo da su danas potrebni novi zakonski propisi u kontekstu internetskog novinarstva. Prije svega, polazeći od pravnog statusa internetskih novinara, izuzetno je važno utvrditi profesionalne standarde internetskog novinarstva, osigurati odgovarajuće radno okruženje i izvući okvir za apsolutnu zaštitu prava zaposlenih. Stoga je neophodno dati prijedloge rješenja i povećati kvalitet aplikacija i nedostataka u internetskom emitiranju”, rekao je Fahrettin Altun govoreći na online Radionici internetskih medija i novinarstva prošle nedjelje.

Već vidim buduće proteste protiv “pritisaka” na “novinarstvo”i “slobodu” medija, podržane sa Zapada, ako počne da se radi na regulaciji haosa tzv. internetskog novinarstva. Neće biti lako oduzeti pravo na bezočno laganje, manipulaciju i uopšte valjanje u dezinformacionoj balegi ovdje “gdje novinari i političari koji podržavaju terorističku PKK drže lekcije o “ljudskim pravima”, pripadnici FETÖ-a o “zakonu”, a američki i evropski agenti za utjecaj, političari i novinari o “slobodi”, kako je to, doduše drugim povodom, napisao Nedim Şener u dnevnıku Hürriyet.

<