Zastave Bosne i Hercegovine vihore se na Drini

Zastava države Bosne i Hercegovine trebala bi u nama buditi ponos, patriotizam, odražavati naše ukupne vrijednosti koje mi, kao državljani ove zemlje, njegujemo i predstavljamo. Zastava Bosne i Hercegovine trebala bi uokvirivati prostor naše zemlje, ona bi trebala biti njen “međnik” – ondje gdje je naša zastava, to je naše.

Ipak, svjedoci smo da često nije tako. Svjedoci smo da, primjera radi, Milorad Dodik zastavu Bosne i Hercegovine “protjeruje” iz institucija koje predstavlja, svjedoci smo da je lakše naći srbijansku trobojku u prostorima gdje su Srbi većina nego zastavu Bosne i Hercegovine, ili zastavu entiteta Republika srpska umjesto zastave države Bosne i Hercegovine. U dijelu zemlje u kojem su Hrvati većina šahovnica je zauzela mjesto zastave Bosne i Hercegovine. Zašto je to tako, uglavnom je svima poznato, ne kažem da je razumljivo, ali je poznato.

ZLOGLASNI MOTEL

No ima i drugačijih primjera. Prolaznici koji putuju prema Zvorniku i prolaze pored zloglasnog motela “Vidikovac”, u kojem su mnogi Bošnjaci 1992. godine bili mučeni i ubijeni, u kojem je bilo neformalno sjedište zločinca Željka Ražnatovića Arkana, odakle je Arkan promotora zla Ristu Đogu poslao u Drinu, bit će nemalo iznenađeni kada vide da se ispred motela vihori zastava države Bosne i Hercegovine. Donedavno su ispred motela bile izblijedjele i otrcane zastave Srbije, Republike srpske i zastava motela “Vidikovac”. Sada su tu nove zastave Bosne i Hercegovine, Republike srpske i zastava motela. Kako je došlo do toga? Bošnjaci koji žive izvan Bosne i Hercegovine – a s područja opštine Zvornik mnogo je takvih – u vrijeme kada su u domovini, često su prigovarali osoblju motela da im smeta što nema državne zastave Bosne i Hercegovine. Isticali su da im ne smeta zastava Srbije, ali da je sramota što nema i zastave Bosne i Hercegovine. Biznis k’o biznis, ako će zastava privući goste u motel, pa neka bude i zastava Bosne i Hercegovine.

 

Ako iz Zvornika putujete prema Konjević-Polju, obratite pažnju na brdo koje će se pojaviti pred vama u trenutku kada bude prolazili pored motela “Vidikovac”. Na tom brdu, koje se zove Žlijebac, vihori se zastava Bosne i Hercegovine dimenzija četiri puta dva metra. Vidi se s ceste koja od Zvornika vodi ka Konjević-Polju, a vidi se i iz Srbije, s druge strane Drine. Ovu kotu Bošnjaci su u ratu držali sve do februara 1993. godine, tada je to bila jedna od najdužih slobodnih teritorija uz rijeku Drinu, od Žlijepca pa sve do Žepe.

Zastavu je prije petnaestak dana postavila neformalna grupa građana, Bošnjaka povratnika. Za ove namjene skupili su od Bošnjaka iz Francuske 1.000 eura da postave temelje, kupe jarbol i zastavu. Teren su očistili i uredili sami.

“Tražili smo lokaciju koja nije državno nego privatno vlasništvo, da ne bi sutra iz Opštine došli i pravili nam probleme. Žlijebac je idealno mjesto. Tri-četiri dana smo samo čistili lokaciju da bismo mogli postaviti jarbol. Ovo je veliki poduhvat za nas, ponosni smo što smo mi to sami uradili. U posljednjih sedam dana ramazana ovdje smo imali tri iftara s mnogo ljudi, čak smo imali goste koji su državljani Turske, a žive ovdje u Bosni i Hercegovini. Ljudi žele da se ovdje osjećaju ponosno, ali prilično smo neorganizovani i zato je ovo velika stvar za nas”, kaže Razim Suljić, jedan od ljudi koji su postavili zastavu na Žlijepcu.

EZAN NA ŽLIJEPCU

“U po Zvornika na balkonima, na svakom mjestu, zastave Srbije. Ne smeta mi zastava Srbije nimalo, ali mi smeta to što i dalje žele da ovaj kraj prisvoje. Ne dam. Rekao sam prijateljima i komšijama s kojima sam postavljao zastavu da budu spremni ako nas privedu, ako pokušaju da nas zaplaše. Ali, ako je neko ovdje, na ovom Žlijepcu, dao svoj život za Bosnu i Hercegovinu, možemo i mi dati nekoliko sati ili dana zatvora. Mi možda nismo u mogućnosti dati više, ali petnaest dana za državu Bosnu i Hercegovinu možemo dati. Najveće priznanje nam je to što je jedna nana, kada smo postavili zastavu i kada smo organizovali iftar, kazala kroz suze da je cijeli život sanjala da se na Žlijepcu uči ezan”, priča Suljić.

No nije to jedina zastava Bosne i Hercegovine koja će se vihoriti na istočnoj granici naše domovine, na Drini. U subotu, 22. maja, postavljena je i zastava u Snagovu, mjestu nedaleko od Zvornika kroz koje vodi staza “Marša mira”. Bit će postavljena i zastava u Križevićima, mjestu koje također pripada opštini Zvornik, a jedna će se zavihoriti i u Konjević-Polju.

U akciju podizanja zastava Bosne i Hercegovine na Drini uključili su se i privrednici pa će firma iz Kalesije donirati građevinski materijal za temelje, privrednik iz Zvornika jarbole, a firma iz Tešnja sašit će zastave.

Možda je ovo simboličan čin, možda suštinski ništa ne mijenja, ali je neizmjerno važan jer pokazuje da djela malih običnih ljudi zapravo čine državu. Bošnjaci na Drini pokazuju nam put kako treba da se postavimo, a to je da uvijek i na svakom mjestu trebamo braniti domovinu, tražiti i zahtijevati da se ona poštuje. Ta mala djela, kao ono kada uđe čovjek u motel i pita zašto nema zastave Bosne i Hercegovine, jednom će dovesti do promjene. Uporno i konstantno traženje da se poštuje Bosna i Hercegovina napravit će promjenu.

Žuto-plava zastava Bosne i Hercegovine zamijenila je bijelu zastavu s ljiljanima Republike Bosne i Hercegovine nakon što je 1998. godine visoki predstavnik Carlos Westendorp nametnuo Zakon o zastavi kako bi se naši takmičari na Olimpijskim igrama u japanskom Naganu natjecali pod jednom zastavom. Zastava se sastoji od plavog polja sa žutim jednakostraničnim trouglom, čiji svaki ugao simbolizira jedan konstitutivni narod – Bošnjake, Srbe i Hrvate, te bijelih zvjezdica koje predstavljaju Evropu.