<

Turska je postala centar otpora i nade u muslimanskoj geografiji

Prije četri godine je pokrenuta unutrašnja ofanziva nad Turskom. Širom turskih gradova događale su se eksplozije, gotovo svake sedmice su u raznim terorističkim napadima stradali brojni civili. Turska je pokušavala da se odbrani na nultoj tački svojih granica i na ulicama svojih gradova.

Danas je situacija posve drugačija, danas su turski gradovi i turske granice osigurane, potencijalne prijetnje bivaju neutralisane prije nego stignu na nultu tačku turske granice. Turska je postala centar otpora u muslimanskoj geografiji!

U samo četri godine, Turska je uspostavila odbrambeni front hiljadama kilometara daleko od svojih granica, od Afrike, Bliskog istoka, Kavkaza i Balkana.

Danas tursko prisustvo vidimo od Crvenog mora, Hormuškog moreuza, Sredozemnog i Egejskog mora, od Kavkaza do Balkana,u sjevernoj i centralnoj Africi.

Turska u ove regije dolazi sa svojom vojskom, sa borbenim avionima, ratnim brodovima, grupama investitora, humanitarnim organizacijama, diplomatama, bratstvom i prijateljstvom.

Cijeli plan okupacije islamske geografije je razbijen. Turska se u ovim regijama bori protiv prijetnji koje ugrožavaju turske interese, istovremeno uzimajući pod svoju zaštitu države u kojima se nađe. Turska ovim državama pruža podršku koliko je to u mogućnosti i gradi zajedničko polje interesa.

Prije četri godine, od iranske granice do Mediterana crtale su se karte terorističkog koridora koje su propale. Ali šta je mimo ovoga još propalo?

Propao je pokušaj da se Turska zarobi i stavi u okruženje u istočnom Mediteranu, propao je pokušaj da bude istjerana iz Sredozemlja. Propadaju i pokušaji da se preko Kavkaza izvrši pritisak nad Turskom.

Nisu uspjeli zaustaviti Tursku. Turska je danas prisutna u Libiji, Siriji, Iraku, Balkanu, Somaliji, Kataru, na Kavkazu i cijeloj islamskoj geografiji!

Nakon ovih neuspjeha uspostavljen je arapski front protiv Turske, na čijem čelu su se našli UAE i Saudijska Arabija!

Posredstvom Muhameda bin Zajeda i Muhameda bin Salmana, Turskoj je objavljen rat u cijeloj islamskoj geografiji. Navedene dvije ličnosti učestvovale su u pokušaju svrgavanja predsjednika Erdogana, kao direktni sudionici pokušaja vojnog udara u Turskoj. Nakon ovog neuspjeha, okrenuli su se svim mogućim terorističkim organizacijama u regiji, koje su usmjerili i finansirali protiv Turske.

Dva prijestolonasljednika su isplanirala invaziju nad Katarom, unutar Sirije, Iraka i Libije ušli su u otvoreni rat protiv Turske. U Sudanu su izveli vojni udar, protiv Somalije su poduzeli sve moguće pritiske sa ciljem da je natjeraju da se udalji od Turske.

Dva prijestolonasljednika su unutar Mediterana uspostavila saveze sa Grčkom, Izraelom i Egiptom, kao posljednje, dali su podršku i Armeniji u napadima protiv Azerbejdžana.

Dva prijestolonasljednika, posebno Muhamed bin Zajed, svoj živote, ekonomsku moć su posvetili ratu protiv Turske. U svakoj državi gdje bi se pojavila turska strana, otpočinjali bi teroristički napadi, sabotaže i razne vrste spletki.

Međutim, dva prijestolonasljednika su podcijenila dubinu uma i pamet koja upravlja Turskom. Dok su oni pokušavali sabotirati Tursku, sa druge strane Turska se obračunavala sa njihovim šefovima.

Grčka danas nema mogućnosti da se slobodno plovi Egejskim morem i istočnim Mediteranom. Dok su Grčka i njeni saveznici pripremali front u Egejskom moru, Turska je uspostavila vojni savez sa Albanijom. Grčka je zajedno sa Italijom, uspostavljajući sporazum o ekonomskoj zoni zatvorila izlaz u Mediteran za Albaniju. Međutim, Grčka koja je pokušala staviti u obruč druge države poput Albanije i Turske, sada je i sama postala okružena.

Ekskluzivna ekonomska zona između Grčke i Italije

Turska je potpisala vojni sporazum sa Nigerijom i tako je osigurala jug Libije, tim je Francuska doživjela težak udarac u Africi.

Turska je okruženoj Etiopiji, koja je pod prijetnjom vojne intervencije od strane Egipta, UAE, Saudijske Arabije, pružila ruku i tako na određeni način oslabila Egipatski uticaj i fokus unutar Libije.

Etiopija je od Turske, kao jedinog saveznika u ovoj regiji, tražila posredovanje u nesuglasicama sa Egiptom, u pogledu brane na Nilu.

Oman – lov na Ujedinjene Arapske Emirate na pragu njihove kuće i veliki geopolitički potez u Hormuškom moreuzu

Turska je potpisnik određenih vojnih sporazuma i sa Omanom, vojna saradnja između Omana i Turske je u velikom usponu posljednjih godina. Svjetski mediji posljednjih mjeseci pišu o tome kako bi Turska mogla uspostaviti pomorsku vojnu bazu u Omanu.

Kao što je Somalija strateški važno mjesto zbog kontrole nad izlazom u Indijski okean i iz Suetskog kanala, tako je Oman strateški važno mjesto za kontrolu Hormuškog moreuza.

Dva prijestolonasljednika su planirali izvršiti invaziju nad Katarom ali nakon što je Turska stavila pod zaštitu ovu državu, i ovi planovi su propali.

Sada isti arapski savez dijeli Jemen na dva dijela, istovremeno stavljajući u kopneni obruč Oman sa svih strana. Oman koji je uvidio prijetnju i shvatio šta će uslijediti, naglo se okrenuo ka Turskoj, istovremeno protjerujući brojne kompanije u vlasništvu UAE iz svoje države.

Ulazak Turske u Oman, znači stavljanje u obruč Ujedinjenih Arapskih Emirata.Istovremeno to znači lov na Muhameda bin Zajeda pred njegovim vratima.

Prisustvo Turske u Omanu, znači i mogućnost direktnog uključivanja u rat u Jemenu.

Da li bi neka druga država uspjela doći na ovu tačku u samo četri godine, nakon što je pretrpjela pokušaj vojnog udara i sukobila se sa nekoliko terorističkih organizacija?

Turska je slomila terorističke organizacije, osigurala svoje granice, otišla je tako daleko da je napala teroriste u njihovim najsigurnijim skloništima u Iraku i Siriji.

Uspostavljena je „Turska osovina“ čija moć seže od Indijskog okeana, Crvenog mora, Balkana, Kavkaza, Hormuškog moreuza. Pred vama je tursko čudo!

Svaka potlačena zemlja u ovim regijama danas Tursku vidi kao nadu! Ovo cijeli vanjski svijet shvata i razumije, ali ne i oni koji žive unutar ove geografije.

Ujedinjeni Arapski Emirati se bliže trenutku kada će platiti cijenu svoje izdaje. Doći će dan kada će i Saudijska Arabija moliti za pomoć Turske.

Turska sigurnim koracima dolazi u ove regije, ali ne vođena osjećajima i hrabrosti. Ovim putem se kreće sa geopolitičkom pameti, geografskim identitetom, sa mudrosti i strpljenjem. Svi koji se nalaze u ovim regijama moraju preuzeti teret ove borbe, jer ovo je naš politički govor, zajednički identitet i opstanak.

Autor: Tarık BaşTürk

<