Genocid je bio iskaz vrlo jasne namjere i dobro razrađenog plana.
svjedoče o tome i transkripti o genocidu. Kako bi ovo svjedočanstvo ostalo dio kolektivnog sjećanja na posljednji genocid u Europi na kraju 20. stoljeća, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari – Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine na čelu sa dr. Emirom Suljagićem okupio je mlade istraživače, lektore, dizajnere i programere, kako bi kreirao alat od nove generacije za novu generaciju, a koja bi se ticala jednog od ključnih segmenata istraživanja historije zločina bosanskog genocida.
Simbolično, povodom, 1. marta 2021., Dana nezavisnosti naše domovine, čija je sloboda plaćena velikom cijenom, ovaj projekt će biti predstavljen domaćoj i međunarodnoj javnosti.
Zastrašujuća dehumanizacija
Iz iskaza koji se mogu iščitati iz ovih dokumenata koji su prezentirani u brojnim predmetima u Haaškom tribunalu, svjedočimo zastrašujućem procesu dehumanizacije ljudskih bića, nacionalizma i religijskog nacionalizma, u kojem osoba postoji isključivo kao dio kolektiviteta i u kojem, kao takva, kao “Drugi”, treba da nestane…
Nažalost, dio narativna u ovim transkriptima prepoznat ćete i u današnjem javnom diskursu, sveprisutnom jeziku mržnje, što u mnogome pomaže da se pojasne ili razumiju određeni aktuelni potezi i strategije.
“Genocide papers” ili “Transkripti genocida” predstavljaju skup pretraživih stenograma/transkripata sjednica tzv. skupštine srpskog naroda u BiH/Narodne skupštine Republike Srpske.
“Ovi dokumenti su i ranije bili javni, ali su bili nepristupačni i njihovi formati nisu učinili jednostavnim pretraživanje ovih sadržaja. Memorijalni centar je prepoznao njihov sadržaj važnim u procesu podizanja svijesti javnosti o postojanju šireg političkog konsenzusa o operaciji genocida nad bošnjačkim stanovništvom širom Bosne i Hercegovine“, naveli su ranije Memorijalnog centra.
Prenosimo stavove najviših političkih i vojnih zvaničnika RS-a nakon genocida i zauzimanja “zaštićenih zona” Srebrenica i Žepa 1995. godine.
Rekao sam Krstiću da ide u Srebrenicu…
“Ja sam kao vrhovni komandant stao iza plana za Žepu i Srebrenicu, za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji Žepa sa 90 hilјada naoružanih muslimana, izgubili bismo rat.
Lično sam nadgledao plana bez znanja GŠ, ni ne krijući nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to.
Nije tačno da smo mi zbog toga imali Krajinu, kao sve do tada Hrvatska nije namjeravala da napadne Krajinu i napala je zbog Srebrenice, ili zbog toga se svijet nije sažalio nad Srbima”, kazao je prvi predsjednik RS-a, osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić na 54. sjednici Skupštine 15.-16. oktobra 1995. godine.
Karadžić: Naoružani Turci
On je dva mjeseca ranije, na sjednici 6. avgusta 1995. godine, također, govorio o Srebrenici.
“Nema mogućnosti, naredio sam da se pravi četvrta sarajevska brigada na Palama, Pale su krajnje neobezbijeđene, neka dva tri razbijena samostalna batalјona.
Turci iz Goražda mogu da provale kada hoće, kao što su mogli Srebrenicu da nam uzmu, ponovo devet hilјada naoružanih Turaka po planinama, po šumama. Da nam spale Miliće, Vlasenicu, Zvornik sve neka kažu lјudi iz tih mjesta, jer se to sve moglo desiti da su oni bili pametni i da su imali komandu.
To je desantirana divizija, devet hilјada lјudi, to je desant i samo nas je Bog spasio i naši momci kojih je tamo 50-60 izginulo u zaprečavanju i konačno je opet prošlo nekoliko hilјada boraca sada je formirana divizija Srebrenička, postrojena u Tuzli i naređeno natrag u Srebrenicu.
Nismo bili u stanju da tog neprijatelja okružimo i uništimo, radi toga što smo žurili u Žepu i što smo u Žepu skrkali dva generala da 15 dana gube vrijeme i pregovaraju sa dripcima i mangupima koji ih zamajavaju i troše im vrijeme, umjesto da Rajko Kušić to sve završi ili eventualno general Krstić koji se pokazao kao veoma dobar. Sve su to stvari koje ja vidim i koje svi vide i o kojima ja javno ne govorim, ali govorim na telefon ili u pisanoj formi“, istakao je Karadžić.
Ratni zločinac, general Zdravko Tolimir, pomoćnik ratnog zločinca Ratka Mladića na 52. sjednici kazao je da je genocidna operacija u Podrunju izvedena kada je napravljena procjena da međunarodna zajednica neće reagirati!
“Malo je, ovdje se kao adut navodi da je Žepa problem što je pao Glamoč i Grahovo i što su se kao dva generala zabila u Žepu. Problemom Žepe gospodo draga mi smo rešili da dve brigade sada imamo u zoni II krajiškog korpusa iz Drinskog korpusa.
Problemom Srebrenice takođe smo stvorili adekvatne rezerve i učinili smo to u periodu u kome smo procenili da međunarodna zajednica neće reagovati neposredno poslije događaja koji su se desili u Zapadnoj Slavoniji i išli smo isključivo zato i to je bila jedna od strategijskih odluka GŠ i realizovali smo je u skladu sa najbolјim mogućnostima uz minimalne gubitke maksimalnom racionalizacijom i upotrebnom snaga u vreme kada je taj isti Drinski korpus davao brigadu na sarajevskom ratištu i kada nismo dovodili ni jedinice MUP-a ni jedinice iz drugih zona odgovornosti izuzev jedinica Drinskog korpusa.
Ne znam da li sam shvatio dobro predsjednika Republike, ali smatram da nikakve veze Žepa i Srebrenica nemaju sa gubitkom položaja u Glamoču i Grahovu, gubitak položaja rekao je gospodin predsjednik da smo se zabili u Žepu 15 dana, da smo zabili tamo dva generala i da je to imalo za posledicu da Glamoč i Grahovo su bili zapostavljeni u tim starešinskom smislu, a odgovorni su za ostale krajeve”-
Dodik: Srebrenica i Žepa – najveća greška
Za razliku od današnjeg narativa, Milorad Dodik, lider SNSD-a i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH kazao je na 54. sjednici, 15-16. oktobar 1995., da su “Srebrenica i Žepa najveća greška rata”
“…I za to neko treba da snosi odgovornost. Nismo se olako smjeli odreći prostora na kojima smo mi mogli da pravimo diplomatske poene, a mi smo napravili diplomatsku propast. Ko je odgovoran za to? Mi smo legalizovali pred MZ da se mogu uzeti zaštićene zone, a onda smo nakon pet dana galamili kako ne može se na zaštićenu zonu RSK udarati, a mi smo prije pet dana uradili to što smo uradili. Izgubili smo poziciju koju smo mogli da branimo”, kazao je Dodik tada.
(Saff/Radiosarajevo)