Klanjanjem bajram-namaza u džamijama počelo je obilježavanje jednog od najvećih muslimanskih praznika – Kurban-bajrama.
Glavna svečanost Islamske zajednice u BiH povodom Kurban-bajrama održana je u Begovoj džamiji u Sarajevu.Anadolija
Muslimani u Bosni i Hercegovini, zemljama regije i širom svijeta danas obilježavaju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, vrijeme obavljanja hadža.
U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine, ali i regije klanjan bajram-namaz čime je počeo jedan od najvećih muslimanskih praznika Kurban-bajram.
Središnja svečanost Islamske zajednice u BiH povodom Kurban-bajrama održana je u Begovoj džamiji u Sarajevu.
Namaz je predvodio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, koji je u bajramskoj hutbi podsjetio da će se u ovim danima završiti ibadeti hadža, pete temeljne islamske dužnosti propisane svakom punoljetnom, zdravom i imućnom muslimanu i muslimanki, koji mogu podnijeti put do Mekke i Medine.
“Poslije vjere u Boga, kao najvećeg vida bogobojaznosti, vjerovanje u nepovredivost ljudskog bratstva, onako kako je to Allah zatražio od sinova Israilovih, vjernički je i ljudski aksiom, vrijednost pred kojom stoje nijema i pokorna stoljeća ljudskih stalnih zala i nereda.
Danas, kada se ponovo među nama žele oživjeti i nametnuti rasističke teorije i ideologije i kada se razlike u vjerovanjima žele iskoristiti za međusobna neprijateljstva i optužbe, iznimno je važno da ljudi od vjere dignu svoj glas i upozore na pogubne posljedice takvih nastojanja. Različitost pravaca, jezika, kultura i rasa slična je fenomenu različitih vrsta u prirodi. U svemu tome se ogleda Božija svemoć, koja u ljudskim dušama treba da izazove bogobojaznost i poštovanje”, poručio je Kavazović.
‘Ne okrećite glavu od siromaha, putnika namjernika i muhadžira’
Osvrnuo se i na svakodnevne ljudske nesreće i tragedije, na smrti i proganjanja ljudi iz njihovih domova u Palestini, Jemenu, Kašmiru, Siriji, Afganistanu, Kini, Mijanmaru.
“Mi obični ljudi to ne možemo zaustaviti. Počinitelji ovih strašnih zločina su nasilnici, koji nasrću na volju naroda i njihovu slobodu. Zato vas molim: ne okrećite glavu od siromaha, putnika namjernika i muhadžira, kako ne bi Allah i nama jednoga dana uskratio Svoju milost i pomoć kada nam bude najpotrebnija. Ne mogu nam biti uzor oni koji pozivaju na nasilje prema ljudima i opravdavaju ga i oni koji podižu zidove bodljikave žice među ljudima”, poručio je Kavazović.
“Odbacujemo i osuđujemo zlonamjerne riječi kojima se nastoji širiti laž o bosanskohercegovačkim muslimanima, o narodu kojeg su držali u logorima mjesecima i godinama i nad kojim su počinjeni strašni zločini i genocid. Mi se nikada nismo bojali istine o sebi, jer u njoj živimo, kao što nikada nećemo pokleknuti pred zlom, niti mu povlađivati, pa ni onda kada ono bude dolazilo iz našeg naroda i kada iznutra zaprijeti našem biću. Činili smo to i u najtežim danima opsade naše zemlje. Pozivamo da to i drugi čine i da zlu koje se među njima širi ne povlađuju i da s njim ne koketiraju”, poručio je Kavazavić.
Upozorio na pošasti bh. društva
Pozvao je vjernike da svu snagu usmjere na borbu protiv velikih pošasti bh. društva: mržnje, nesigurnosti, korupcije, nepoštivanju prava i zakona, ovisnosti o kockanju… Poručio im je da budu otvorenih srca prema drugima, da čine dobro. Pozvao ih da se trude i da svojim radom steknu dobro ovog i budućeg svijeta, da budu svjesni da nema nagrade bez truda i dobra djela.
“Upućujmo dovu Allahu, jer primljena dova može promijeniti našu sudbinu. Praštajmo jedni drugima, jer to učvršćuje veze među ljudima i narodima i oslobađa nas teških tereta prošlosti. Gradimo mir, podižimo zajedno naše porodice u slozi i prijateljstvu”, rekao je Kavazović.
Svim muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i dijaspori poželio je sretne i berićetne bajramske dane.
“Molimo se Bogu za siromašne i bolesne i pomozimo im. Svima vama želim puno zdravlja, porodične i svake druge sreće. Bajram šerif mubarek olsun”, rekao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u bajramskoj hutbi.
Dvije radosti
Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu.
Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, susjedima, onima kojima je to najviše potrebno.
Hadžijski-bajram je vrijeme kada nekoliko milijuna muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili peti stub islama – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uvjete za to.
Hadž podrazumijeva: hodočastiti Meku i Medinu, boraviti na Arefatu (mjestu sa kojeg je Božiji poslanik Muhammed. a.s. održao posljednju hutbu, propovjed, prije 14 stoljeća), zatim izvršiti obilazak K’abe, ubrzano hodati i trčati između Safe i Merve te obaviti ostale hadžske obrede.
U ranim jutarnjim satima, prvi dan Bajrama, na Mini se obavlja obred gađanja šejtana kamenom te tavvaf Kabi.
Stoga, dvije su radosti ovog blagdana: prva radost je žrtvovanje kurbana, a ovim djelima muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe te ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.
Žrtvovanje kurbana
Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.
Prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, pristupa se žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.
Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu obitelji, dočekuju i obilaze rodbinu, prijatelje, komšije.
Izvor: Agencije