Trgovački lanci u SAD-u i Kanadi počeli su ograničavati broj pakiranja WC papira koje kupci mogu kupiti odjednom. U Australiji su trgovine unajmile zaštitare da kontroliraju kupce
Kad je epidemija koronavirusa, službeno nazvana COVID-19 izbila i počela se iz Kine širiti svijetom, zaštitne maske bile su prvi proizvod na koji su ljudi navalili i koji je nestao iz trgovina. Zatim su kupci, u navali na trgovine, ispraznili police s dezinficijensom za ruke, vlažnim maramicama i sapunima, a ponegdje i s trajnom hranom.
Sad je zbog paničnog zgrtanja zaliha, u nekim dijelovima svijeta, u trgovinama počelo nestajati i toalet-papira, piše CNN. Trgovački lanci u SAD-u i Kanadi počeli su ograničavati broj pakiranja toalet-papira koje kupci mogu kupiti odjednom. U Australiji su trgovine unajmile zaštitare da kontroliraju kupce.
Štoviše, jedne australijske novine otišle su tako daleko da su tiskale osam dodatnih praznih stranica u nedavnom izdanju kao zamjenu za wc-papir, ako ga čitateljima ponestane. Urednik NT Newsa Matt Williams komentirao je za Guardian kako to “sigurno nije usrano izdanje”.
Jasno je koja je primarna svrha toalet-papira. No budući da, za razliku od maski i dezinficijensa, ne nudi nikakvu zaštitu od koronavirusa, a za razliku od hrane nije nužan za preživljavanje, nameće se pitanje zašto ga ljudi sad kupuju u velikim količinama da trgovine ne mogu popuniti zalihe.
Zašto ljudi to rade? CNN navodi glavne razloge.
1. Ljudi pribjegavaju ekstremima kad čuju kontradiktorne poruke
Kako tvrdi klinički psiholog i autor knjige Psihologija pandemija Steven Taylor, globalni odgovor na novi koronavirus, službeno nazvan SARS-CoV-2, bio je opća panika.
“S jedne strane, to je razumljivo, ali s druge strane je pretjerano. Možemo se pripremiti i bez paničarenja”, navodi Taylor, profesor i klinički psiholog na Univerziteta British Columbia.
Novi koronavirus izaziva strah kod ljudi jer je mnogo toga kod njega i dalje nepoznato. Kad ljudi čuju kontradiktorne poruke o riziku koji predstavlja i o tome koliko se ozbiljno trebaju pripremiti na njega, pribjegavaju ekstremima, kaže Taylor.
“Kad se ljudima kaže da nešto opasno dolazi i da sve što trebate činiti je prati ruke, taj se postupak ne čini proporcionalan prijetnji. Posebna opasnost zahtijeva posebne mjere opreza”, smatra ovaj psiholog.
2. Neki reagiraju na nedostatak jasnih uputa od dužnosnika
Nekoliko zemalja već je uspostavilo masovne karantene, prvenstveno Kina i Italija. Ljudi koji kupuju wc-papir i druge potrepštine i namirnice vjerojatno se pripremaju za slučaj da se isto dogodi u njihovom gradu, kaže psiholog i profesor na Univerziteta Carnegie Mellon, Baruch Fischhoff.
“Osim ako su ljudi čuli da dužnosnici obećavaju da će sve biti u redu, ostaje im nagađati kolika je vjerovatnost da će im trebati više wc-papira, prije nego kasnije. Činjenica da nema službenih obećanja može povećati tu vjerojatnost”, dodaje Fischhoff.
3. Panično kupovanje potiče panično kupovanje
Slike praznih polica i natrpanih kolica za kupovinu preplavile su društvene mreže i medije. Ljudi koji nisu dosad panično kupovali vide prizore drugih paničnih kupaca, pretpostave da postoji razlog za paniku i navale na trgovine, objašnjava profesor Taylor.
“Mi ljudi, kao društvena bića, tražimo od drugih ljudi signale što je sigurno i što je opasno. Kada vidite nekoga u trgovini tko panično kupuje, to može uzrokovati strah”, dodaje ovaj psiholog.
Na taj način, baš kao u slučaju panične navale na banke, strah od nestašice rezultira pravom nestašicom. Dezinformacije koje se s lakoćom šire društvenim mrežama također pomažu u tome.
4. Poriv za pretjeranom pripremom je prirodan
Frank Farley, profesor na Univerzitetu Temple i bivši predsjednik Američkog psihološkog udruženja, vidi određenu praktičnost u gomilanju zaliha.
Budući da američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i druge nacionalne zdravstvene agencije savjetuju da određeni dijelovi populacije – stariji ljudi i ozbiljni kronični bolesnici – ostanu kući koliko je moguće i izbjegavaju kontakt s ljudima, prirodno je da se ljudi žele pripremiti na najgore, kaže profesor Farley.
I profesor William Schaffner sa Univerziteta Vanderbilt koji je i dugogodišnji savjetnik CDC-a, upozorava da ove dvije skupine trebaju razmisliti o izbjegavanju aktivnosti kao što su putovanje avionom, odlazak u kino, na porodične ručkove i druženja te u šoping-centre prepune ljudi, kao i odlaske na mise i druge vjerske obrede.
“Ovo bi ljudi iznad 60 godina i oni sa zdravstvenim problemima kao što su bolesti srca i pluća, dijabetesom ili slabim imunološkim sustavom trebali imati na umu. Najvažnija moguća stvar koju možete napraviti kako biste izbjegli virus je smanjiti bliski kontakt s drugim ljudima”, savjetuje Schaffner.
“Prijetnja zarazom koronavirusom izaziva psihološki osjećaj da moramo preživjeti, a to znači da moramo živjeti koliko je moguće u kući bez da izlazimo i zato se moramo opskrbiti potrepštinama, a to uključuje i wc-papir. Naposljetku, ako ostanemo bez wc-papira, s čim ćemo ga zamijeniti?” objašnjava Farley za CDC. Budući da se wc-papir neće pokvariti, lakše se odlučujemo na to da ćemo ga gomilati, nego na to da ćemo kupovati pokvarljivu hranu.
Osim toga, i američko ministarstvo domovinske sigurnosti savjetovalo je da kućanstva za slučaj izvanredne potrebe drže zalihe za dvije sedmnice hrane, zahodskih potrepština i lijekova.
5. Daje nam osjećaj kontrole
Ljudi koji gomilaju zalihe misle na svoju porodicu i sebe kako bi se pripremili, kaže Taylor. ” Ljudi postaju tjeskobni prije nego što se zaista zaraze. Ne razmišljaju o posljedicama gomilanja stvari kao što je wc-papir.”
Takve pripreme daju im osjećaj kontrole u situaciji u kojoj se osjećaju bespomoćno.