KO JE CHRISTIAN SCHMIDT, NOVI VP U BiH: Njemački diplomata koji dolazi uz američku saglasnost i protivljenje Rusije

Veliko Ništa, upakovano u celofan, s mašnom koja solidno izgleda pred kamerama Radio-televizije Republike Srpske – ovako bi se ukratko mogao opisati rezultat sastanka zvaničnika Republike Srpske i predstavnika parlamentarnih stranaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Pompezno najavljivan, upriličen je kako bi se vlast RS velikom bratu požalila na sporno imenovanje” novog visokog predstavnika u BiH, njemačkog diplomate Christiana Schmidta. Tako je čitava larma podignuta u Republici Srpskoj u vezi sa “nelegitimnim Schmidtovim imenovanjem”, završila kao izudvan balon na desnoj obali Drine.

USHIĆENJE ZA RADIO-TELEVIZIJU RS

Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija tražiti da joj visoki predstavnik podnosi izvještaj o stanju u BiH.

I to bi bilo to. Veliki prekodrinski brat mahnuo je prstom prema OHR-u, učinivši tako gest dostojan divljenja za cijelu redakciju Radio-televizije Republike Srpske.

“Ali sam zamolio i prijatelje iz RS da razumiju i šta je realna politika, ma koliko se suočavali sa teškom situacijom”, rekao je Vučić, i tako otpustio političare iz Republike Srpske.

Vučić i predstavnici RS na jučerašnjem sastanku u Beogradu (Foto: Vesna Anđić/RFE)

Iako dužnost preuzima za gotovo dva mjeseca, novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt uveliko je okusio „dobrodošlicu“ koju su mu poželjele političke elite u Bosni i Hercegovini. Očekivano, najžučnije reakcije na njegovo imenovanje stigle su iz Republike Srpske, a Milorad Dodik je već stigao da izjavio da Schmidtove odluke neće uvažavati.

“Ako hoće da uvedu novog visokog predstavnika, mogu da ga uvedu samo za Federaciju BiH, za RS sigurno neće”, rekao je Dodik. Naime, vlasti Republike Srpske su protiv Schmidtovog imenovanja.

Podsjećamo da je novog visokog predstavnika u BiH, na prijedlog Njemačke, imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira u BiH (UO PIK). Iz RS-a su poručili da potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma treba da budu saglasni o njegovom imenovanju, “koje se potom mora potvrditi u Savjetu bezbjednosti UN-a”.

Vjetar u leđa ovakvom stavu dala je Rusija, koja je kao članica UO PIK-a bila protiv te odluke, smatrajući da Schmidt neće imati legitimitet ako njegovo imenovanje ne potvrdi Savjet bezbednosti UN-a.

Treba podsjetiti da Savjet bezbjednosti ima ovlaštenja da donosi odluke koje vlade zemalja članica moraju poštovati, pri čemu veto bilo koje od stalnih članica sprečava usvajanje prijedloga, čak iako ima potreban broj glasova. U konkretnom slučaju, Rusija bi mogla da uloži veto na imenovanje Christiana Schmidta.

“VEOMA DOBAR” VUČIĆEV POZNANIK

A da li će se u opstrukcijama prema novoizabranom visokom predstavniku ići do kraja, mišljenja su podijeljena. Mnogo buke iz Republike Srpske, pa čak i odlazak njenih predstavnika na sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kako bi se razgovaralo o “nelegitimnom Šmitovom imenovanju”, zapravo nema nikakvu specifičnu težinu da bilo šta promijeni. Posebno zbog činjenice da je prvom čovjeku Srbije izuzetno stalo do dobrih odnosa sa međunarodnim zvaničnicima, te da se sasvim pohvalno izrazio o ovom njemačkom diplomati.

“Mi moramo da vodimo računa o interesima Srbije. Kristijan Šmit je veoma ozbiljan čovjek, on je moj veoma dobar poznanik. Riječ je o jednom od najsnažnijih političara Njemačke. Mislim da on nije čovek koji mrzi Srbiju i srpski narod”, rekao je Vučić.

Pa i deklarativno protivljenje Rusije za Schmidtovo imenovanje, koje predstavnici RS ponavljaju poput zakletve, takođe je upitno, kaže direktor Foruma za entičke odnose iz Beograda Dušan Janjić, koji podsjeća da je Milorad Dodik bio megafon Moskve i ruskog ambasadora.

Janjić: Deklarativno protivljenje Rusije za Schmidtovo imenovanje, koje predstavnici RS ponavljaju poput zakletve, je upitno

„On treba da se zapita zašto. To nije ništa pomoglo RS, jer sigurno da se ovakav potez, pa i sam dolazak Šmita, ne bi dogodio da Berlin nije proverio, u komunikaciji s Moskvom, kakva će biti krajnja reakcija. Dakle, na svu galamu koja služi u Moskvi da se kaže ’eto, pa mi smo nešto rekli’, Šmit nije zaustavljen, on je imenovan. Njegov mandat će trajati“, ističe Janjić.

Stav Moskve, podsjeća ovaj analitičar, najviše će zavisiti od raspleta razgovora oko istočne Ukrajine i dodaje:

„Pametnije bi bilo da se Dodik malo obavesti šta se dešava u svetu, a ne da igra taktičku igru koju Lavrov i ruska diplomatija pretvaraju u ponudu za nagodbe.“

Iz zvaničnog Sarajeva stigle su mnogo umjerenije reakcije.

„Mislim da nećemo dobiti čovjeka koji bolje poznaje situaciju u BiH i koji je dobronamerniji u odnosu na BiH od gospodina Valentina Incka, ali ćemo možda dobiti čovjeka sa jačim leđima“, ocijenio je predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i lider SDA Bakir Izetbegović, koji vjeruje da će Schmidt učiniti i neke konkretne poteze za BiH.

DIJASPORA KAO MEGAFON SDA-DF KOALICIJE

No, ono što Izetbegović nije rekao naglas, ili što nije smatrao značajnim, umjesto njega su uradili predstavnici bošnjačke dijaspore u SAD-u, koji ne žele Schmidta za novog visokog predstavnika. Nekoliko udruženja (Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu, Bošnjačko-američka asocijacija iz savezne države Ajova, Bosansko-američki institut za genocid i Zajednica Bošnjaka u Džordžiji) uputilo je pismo američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu u kojem navode više razloga zbog kojih se protive Schmidtovom imenovanju.

Dijaspora je, navodno, zabrinuta da će Schmidt provoditi umjerenu politiku “prema akterima segregacije i secesionizma u BiH kao i njihovim pomagačima u Zagrebu, Beogradu i Moskvi”. Iz udruženja su istakli da je novi visoki predstavnik od hrvatske države dobio Orden Ante Starčevića (inače 12. po važnosti od ukupno 19 odlikovanja koja dodjeljuje Republika Hrvatska), “priznanje koje je uručeno optuženima i osuđenima za ratne zločine”, iako s tim u vezi ne ističu da su isti orden dobili i pojedini najviši zvaničnici Islamske zajednice u Hrvatskoj, poput Aziza ef. Hasanovića.

Također bošnjačka dijaspora nigdje ne navodi da su od hrvatske države, odnosno od bivšeg predsjednika Franje Tuđmana lično, mnogo značajnija odlikovanja dobili i neki najviši bošnjački zvaničnici i lideri, pa i sam Alija Izetbegović.

Foto: Franjo Tuđman 1995. odlikovao tadašnjeg predsjednika RBiH Aliju Izetbegovića „Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom“, koji zauzima drugo mjesto po važnosti odlikovanja u RH

Ali zato podršku Karlu Šmitu vide kao podršku HDZ-u te očekuju da novi visoki predatavnik “zaštiti državnost BiH, što podrazumijeva i korištenje bonskih ovlaštenja”.

Sam Christian Schmidt je diplomata sa izuzetno bogatom političkom biografijom (posebno spoljnopolitičkom), a analitičari procjenjuju da bi on kao visoki predstavnik Bosni i Hercegovini mogao osigurati veći interes Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koje se ponovo snažnije vraćaju na zapadni Balkan.

A upravo od toga i strahuju bh. političke elite, naročito ukoliko “precizni i principijelni” Christian Schmidt pomogne u razbijanju političkih opstrukcija te osigura provođenje odluka Ustavnog suda BiH, neophodnih reformi i suzbijanja etnonacionalizma, makar je teško očekivati da će se služiti bonskim ovlaštenjima

Inforadar